Broj žena u sigurnim kućama je u porastu, aktivistice traže podršku države

Maida Zagorac iz Sarajevskog otvorenog centra podsjetila je na to šta je sporno u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici.

"Taj zakon je usvojen 2013. godine i propisuje određene mjere za osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća u FBiH kojih trenutno ima pet. Finansiranje je propisano u omjeru 70 posto iz budžeta FBiH i 30 posto iz budžeta kantona. Međutim, nikada nisu izdvojena dovoljna sredstva za finansiranje sigurnih kuća pa je Vlada FBiH tokom 2015. godine utvrdila da član koji propisuje osnivanje, rad i finansiranje sigurnih kuća nije dovoljno jasan, zbog čega su pristupili izmjenama i dopunama tog zakona", podsjetila je Zagorac.

Nakon toga je nastao Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH koji je predviđao da se sigurne kuće ubuduće mogu osnivati samo kao institucije i da će se finansiranje vršiti samo za troškove smještaja žrtava u sigurne kuće.

"Sigurne kuće pored smještaja podrazumijevaju niz drugih obaveza, aktivnosti i psihosocijalne pomoći tako da novac koji oni izdvajaju nije dovoljan. Organizacijama civilnog društva, jer one vode sigurne kuće u BiH, to je neprihvatljivo jer njima to znači dvostruku administraciju i troškove koje ne bi mogli platiti", rekla je Zagorac.

Zbog toga su organizacije civilnog društva izradile svoje amandmane na nacrt ovog zakona koji je tokom 2016. godine otišao u fazu javne rasprave. Od tada se, ističe Zagorac, o zakonu ne zna ništa.

"Slali smo razne upite Gender centru, Ministarstvu pravde i ombudsmenima. Prije nekoliko dana smo dobili odgovor ombudsmena jer je Ministarstvo pravde odgovorilo na njihov upit. U odgovoru je navedeno da je sve stalo jer dva kantona nisu dala svoje mišljenje na ovaj zakon te stoga dalja procedura nije provedena", rekla je Zagorac.