Buđenje Rusije u BiH: Samo vruća novinarska tema ili realna prijetnja širenju NATO-a
Najnovija pisanja kroz koja se skreće pažnja na Moskvu i njenu moć nad određenim evropskim državama neodoljivo podsjeća na mali Hladni rat ili bar pokušaj njegovog rađanja.
Uloga Rusije u ovom dijelu Evrope prosljednjih je sedmica prevazišla krugove lokalnog nagađanja i analiziranja. Naime, članovi rukovodstva euroatlanskih alijansi sve češće spominju utjecaj Moskve, a najveći svjetski mediji pišu o sve prisutnijoj ruskoj ruci na zapadnom Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj.
Da tema Ruske Federacije više nije preokupacija samo balkanskih medija pokazuje analiza Foreign Affairsa (FA) koji tvrdi da će budućnost ruskog utjecaja zavisiti od dva faktora – od odnosa sa Miloradom Dodikom i odnosa sa Draganom Čovićem. Ugledni politički dnevnik oba lidera vidi kao potencijalne, ako ne već etablirane, igrače zvanične Moskve.
FA smatra da je ruski cilj jasan – držati Bosnu i Hercegovinu van članstva NATO-a i Evropske unije, održati jaku etničku podijeljenost i time zemlju ostaviti u dugotrajnoj nestabilnosti.
Analitičari Bloomberga secirali su Dodikove posjete Kremlju. Predsjednik manjeg bh. entiteta susreo se sa Vladimirom putinom čak sedam puta u posljednjih sedam godina, dok je ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova sreo pet puta u posljednjih 10 godina. Također, piše Bloomberg, Rusija je značajan investitor u tom dijelu Bosne i Hercegovine.
Naglašava se da je Bosna i Hercegovina svojevrsna tempirana bomba. Rusija se zvanično opredjeljuje za podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali, piše Bloomberg, Dodik je često označen kao faktor destabilizacije upravo tog sporazuma kojeg najviše cijene njegovi prijatelji iz Moskve. Dakle, razlog za zabrinutost je svakako osjetan.
Američki CBS tvrdi da postoji velika zabrinutost zbog utjecaja Rusije na Balkanu. Kada je u pitanju cilj članstva u NATO-u, tvrdi se kako će bosanskohercegovački Srbi izraziti negativan stav, a zbog sjećanje na aktivnosti pakta tokom '90-ih.
Ipak, piše CBS, najveća zabrinutost leži u podijeljenosti zemlje koju će Moskva upotrijebiti ukoliko joj bude zatrebalo kao alat u postizanju ciljeva. Jedan od njih je, kao što je pisao FA, spriječiti ulazak BiH u NATO.
Guardian se pozabavio našom zemljom stavljajući u fokus nedavnu kupovinu 2.500 automatskih puški. I opet, u tekstu se našla Rusija jer takav potez, smatra Guardian, dodatno podgrijava evidentnan utjecaj Rusije na manji bh. entitet.
Da je priča o NATO-u više od pisanja novinara, govori i posljednje svjedočenje jednog od generala alijanse. Naime, tokom svjedočenja pred Odborom američkog Senata za oružane snage, zapovjednik snaga NATO-a u Evropi general Curtis Scaparrotti je rekao da je jačanje ruskog utjecaja u Evropi najveći problem i na civilnom i na vojnom planu, a posebno na zapadnom Balkanu.
On je rekao da Rusija koristi odnose s čelnicima RS za podrivanje institucija Bosne i Hercegovine.General Scaparrotti naglasio je kako Rusija pokušava spriječiti euroatlantski put pojedinih zemalja na BAlkanu
Također, senatori iz reda Demokratske stranke sačinili su izvještaj koji je objavljen 10. januara pod nazivom "Putinov asimetrični napad na demokratiju u Rusiji i Evropi: Posljedice po nacionalnu sigurnost SAD-a", u kojem su analizirani i odnosi u BiH, s akcentom na ulogu Rusije preko manjeg bh. entiteta na put BiH ka NATO savezu.
Nova pažnja svjetskih medija jasno je usmjerena na odnos Rusije i Evropske unije, odnosno NATO-a, a preko Balkana odnosno Bosne i Hercegovine. Ovakav vid geopolitičkog odmjeravanja snaga naziva se posrednički sukob (proxy war). Gotovo da nije važno da li je riječ o stvarnoj ili projiciranoj prijetnji Rusije jer je njen rezultat već danas osjetna svježa pažnja Brisela i NATO-a ka našoj regiji. Pažnja se sablasno podudara sa "buđenjem" Rusije na Balkanu i zasigurno nije rezultat umišljenog izazova sa istoka.
To je dovoljan razlog za dodatno promišljanje. Ako ne to, onda svakako pažnja medija koja, bar kada je u pitanju BiH, vrlo rijetko nastaje zbog pozitivnih vijesti.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
