Crno tržište duhana kao borba s vjetrenjačama: Pomaka ima, ali glavno "oružje" je u rukama vlasti
Uzroci zašto crno tržište i dalje cvjeta nisu nikakva nepoznanica. Previsoko akcizno opterećenje dovelo je do visoke cijene cigareta koja uveliko premašuje kupovnu moć stanovništva.
Potrošači u BiH izdvajaju najveći postotak prihoda za cigarete u odnosu na potrošače zemalja u regiji uključujući Hrvatsku i Sloveniju, koje su članice EU i Schengena. BiH je, nakon spomenutih zemalja, treća po visine akcize u ovom dijelu Evrope, a ona iznosi 98 eura za 1.000 cigareta. Istovremeno, prvi smo po učešću poreznog opterećenja u cijeni najjeftinije legalne paklice sa čak 90 posto. Poređenja radi, procenat u zemljama u okruženju iznosi oko 65 posto.
Stoga, sasvim je jasno kako je za rješavanje ovog problema, potrebno više od akcija zapljene i pojačane kontrole uvoza, koje su itekako zastupljene.
Borba protiv crnog tržišta postoji, ali nije dovoljna
Nadležni organi čine ono što je u njihovoj moći da trgovinu na crno svedu na minimum. Iz SIPA-e, jedne od policijskih agencija koja je uključena u suzbijanje šverca, ističu da im je borba protiv ovog problema jedan od prioriteta u radu.
Oni surađuju i sa Graničnom policijom te drugim policijskim agencijama i institucijama, što je nešto bez čega bi ova borba bila manje efikasna.
Jedna od njih je i Uprava za indirektno oporezivanje (UIO), koja je u maju prošle godine angažovala i građane u suzbijanju nezakonite trgovine. Putem akcije "Stop švercu", pozivom na otvorenu (besplatnu i anonimnu) liniju 080 02 06 07 moguće je prijaviti nezakonite radnje.
Obzirom na uspjeh akcije, očekuje se da će je UIO BiH nastaviti sprovoditi i ove godine.
Znatan doprinos u borbi protiv crnog tržišta bila je i odluka vlasti u Crnoj Gori, zemlji iz koje se najviše šverca. Proteklog ljeta vlada Crne Gore je zabranila skladištenje cigareta u Luci Bar. Koliko je to značajno pokazuje se u tome da je iz ove luke u EU švercano 20 posto cigareta od ukupne količine švercanih cigareta.
Po svemu sudeći, borba protiv crnog tržišta u BiH postoji, a u njoj danas ima i pomaka, no šverceri su i dalje prisutni, kao i ilegalni proizvodi koji pronalaze put do kupaca. Jedna od ključnih stvari je i ta da se razlike među cijenama na legalnom i ilegalnom tržištu svedu na minimum.
Ekonomisti smatraju da je porezna politika među najbitnijim odrednicama obima crnog tržišta, a dio njih duže vrijeme poziva nadležne da iznos akciza zadrže na istom nivou. Previsoke cijene duhanskih proizvoda, čemu su doprinijele i akcize, primorale su građane da kupuju na crnom tržištu. Tamo jeste jeftinije, ali je riječ o nekontrolisanim, pa samim tim i sumnjivim proizvodima, potencijalno opasnim po potrošače.
"Posljednjih nekoliko godina nije dolazilo do novog rasta poreskog opterećenja na duhan i duhanske proizvode što je za posljedicu imalo da se problem jednim dijelom počeo rješavati. Obzirom da nije dolazilo ni do smanjenja, a ni do povećanja akciznog opterećenja, a prihodi od akciza su povećani, to je pokazatelj da se dio potrošača vratio s crnog tržišta u legalne ekonomske tokove", ističe ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
On dodaje i kako su, osim inspekcijskih organa i sigurnosnih agencija, ovom problemu pažnju ukazala i lica ekonomske struke, ali i mediji koji su aktivni i zainteresovani za njegovo rješavanje.
Retoričko pitanje: Hoće li nova vlast reagovati?
Izbori su iza nas, vlast na državnom nivou formirana, a upravo je to adresa za fiskalnu politiku.
Suzbijanje crnog tržišta ilegalnih cigareta i rezanog duhana, trebalo bi da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH. Stranke pozicije ili opozicije u svom programu ovaj problem nisu navodile u svojim kampanjama, što je propuštena prilika jer rad državnih agencija daje rezultate.
Na konferenciji koja je održana prošle godine u Crnoj Gori, ispred BiH su učestvovali Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Zoran Galić, tadašnji direktor Granične policije (GP) BiH, koji su istakli da ove institucije bilježe značajne rezultate u ovoj oblasti, međutim da to nije dovoljno.
Stoga, postavlja se pitanje hoće li nova vlast podržati državne agencije u suzbijanju crnog tržišta ili će pustiti da se stvari odvijaju "same od sebe", čime bi se urušile dosadašnji pozitivni pomaci. Da bi problem bio riješen, potrebno je da ga politika prepozna, ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove, što do sada nije bio slučaj.
S manjkom budžetskih sredstava suočit će se i novoimenovana vlast, a poražavajući podatak je taj da, prema relevantnim procjenama, Bosna i Hercegovina izgubi čitav jedan budžet zbog neplaćenih akciza na duhan i duhanske proizvode.
"Čekaju se zvanični podaci UIO da kažu koliko je duhana prikupljeno u 2022. godini, ali to će sigurno biti rekordna godina po naplati akciza na duhan, možda i blizu milijardu KM. To pokazuje da teze koje su se javljale ranije, a u kojima se spominje da crnog tržišta u BiH nema, nisu tako tačne", dodaje ekonomista Hadžić i napominje da bi od suzbijanja crnog tržišta najviše koristi imao državni budžet.
Riječ je o novcu, koji se građanima vraća u vidu povećanja penzija, obnavljanja bolnica i kliničkih centara, izgradnje kvalitetnih cesta i autoputeva, otvaranja obdaništa, isplaćivanja porodiljskih naknada i slično.
Konkretno, s izgubljenim novcem moglo bi se:
- Izgraditi 30 novih kilometara autoputa, kompletna dionica autoputa Vc na Koridoru Mostar sjever - Mostar jug;
- Svakom penzioneru isplatiti još jednu minimalnu penziju;
- Obnoviti svih 5 kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH, što je, naročito od pandemije, od presudnog značaja;
- Isplatiti 1.600 KM za porodiljske naknade za sve majke mjesečno u prvih godinu dana porodiljskog odsustva;
- Pokriti skoro 100 posto ukupnog godišnjeg troška vanjskog duga BiH;
- Osloboditi 63 posto ukupnog iznosa potrebnog za funkcionisanje svih institucija BiH.
Osim "na licu mjesta", zastupljen i e-commerce
Važno je podsjetiti da se, osim pijaca i drugih načina direktne trgovine širom BiH, ilegalne cigarete i duhan prodaju i putem interneta, što je naročito zastupljeno na društvenim mrežama, pomoću raznih zatvorenih grupa i komunikacionih kanala.
Tzv. e-commerce zapravo je globalni problem koji je eskalirao u posljednjih deset godina sa širenjem broja korisnika interneta, a zamah je uzeo tokom pandemije koronavirusa kada su na snazi bila ograničenja kretanja. Ovakav oblik šverca i dalje cvjeta, a njegova glavna "prednost" je anonimnost, kao i jednostavnost komunikacije, koji su naročito pogodni za švercere.
I građani su također dali svoju predodžbu o e-commercu, primijetivši da se nelegalna trgovina najviše odvija putem i dalje najzastupljenije društvene mreže u Bosni i Hercegovini - Facebooka.
Na pitanje Klix.ba ankete: "Gdje ima najviše ponude ilegalnih cigareta", koja je sprovedena prije godinu dana, 45 posto čitatelja (njih 389) glasalo je za Facebook i njegove grupe, 30 posto (njih 220) da ponude iskaču "gdje god surfaju", dok je 25 posto ljudi (njih 220) glasalo za razne online oglasnike.
Iz UIO istakli su kako i ovome pokušavaju stati u kraj, prateći internet stranice na kojima se vrši prodaja ilegalnih duhanskih prerađevina.
Ekonomista Hadžić je, za kraj, zaključio da u narednom periodu treba dodatno pojačati dosadašnje djelovanje.
"Ono što bi trebalo nastaviti raditi je da sigurnosne agencije, UIO i svi akteri koji su ukazali na ovaj problem, nastave sinergijski dijelovati, kako bi se u javnosti još više ukazalo koliko je bitno suzbiti crno tržište", tvrdi Hadžić.
Izostanak daljnjeg nastavka borbe protiv crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, dakle, značit će gubitke za sve, osim za one koji se bave švercom. S druge strane, nad nadležnima je da adekvatno reaguju kako bi se ovakve radnje spriječile ili, makar, maksimalno smanjile.
