Da li EU planira prihvatiti loše zakone zarad pozitivne slike iz BiH: Ključnih 15 dana za reforme
Akteri međunarodne zajednice u BiH su poput svih drugih političara - potrebni su im rezultati koje mogu prikazati "šefovima" kako bi pokazali uspješnost svoje misije. A misija EU u BiH neće biti uspješna ako, uprkos kandidatskom statusu koji je trebao biti vjetar u leđa, ponovo ne budu usvojeni reformski zakoni na putu ka EU.
Direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić je za Klix.ba kazala da ne bi bilo pametno donositi polovična rješenja samo kako bi se prikazalo da vlast u BiH nešto radi.
"Mi smo pokušavali ukazati na to da treba iskoristiti priliku i doći do najbolje moguće verzije dok su zakoni još uvijek u proceduri, a mi stalno dobijamo poruke 'neka to sada ide, neka to sada prođe' pa ćemo kasnije dorađivati. S obzirom na to da kod nas u BiH privremena rješenja uvijek postaju trajna, to nije dobar pristup. Predstavnici EU su spremni prihvatiti rješenja koja nisu zadovoljavajuća samo da bi se napravio nekakav napredak i da bi se reklo da postoji spremnost da se ispunjavaju prioriteti kako bi se moglo ići dalje na otvaranje pregovora. Ako ne postoji minimum standarda kada govorimo o kvalitetu zakonskih rješenja, onda same ove reforme neće imati smisla", rekla je Korajlić.
Zbog takvog pristupa se otvara rizik da će pod pritiskom vremena i Izvještaja Evropskoj komisiji na jesen, biti usvojena štetna ili, u najboljem slučaju, nedovoljno dobra zakonska rješenja. Korajlić nam je objasnila koje su to najveće posljedice po BiH koje možemo očekivati ukoliko ključni zakoni budu usvojeni samo da bi se prividno predstavio rezultat rada.
"Jedan od rizika je da će i ovo što valja od rješenja biti razvodnjeno u parlamentarnoj proceduri kroz amandmane. Tu smo već vidjeli najavu i SNSD-a i drugih stranaka koji kažu da im rješenja ne odgovaraju. Zatim imamo praznine koje će potencijalno donijeti do različitih tumačenja npr. u Zakonu o VSTV-u vezano za sukob interesa, provjeru imovinskih kantona i slično. Uvijek se tu potkradu i određene odredbe koje će nekome omogućiti kontrolu ili ispunjavanje političkih ciljeva, a za koje se, kako i ministar Bunoza često kaže, 'to su samo tehničke izmjene', a suštinski nisu i mogu dovesti do problema u primjeni", kazala je Korajlić.
Ističe da su rješenja koja imamo privremena i polovična, a da su neka od njih i lošija od postojećih. Smatra da se ništa neće postići ukoliko takva rješenja budu shvatana kao ispunjavanje prioriteta na putu ka EU, no poručuje da već postoje primjeri loših zakona koji se stavljaju u fokus samo kako bi se prikazali navodni rezultati reforme.
"Od početka se insistiralo na tri zakona - Zakon o VSTV-u, Zakon o sudovima u BiH i Zakon o sukobu interesa. Zakon o slobodi pristupa informacijama je praktično kasnije priključen prioritetima svih prioriteta jer ga je ministarstvo u međuvremenu poslalo u proceduru. Mi već tu imamo hvatanje za slamku, 'daj šta daš' i potpuno snižavanje kriterijuma", navela je.
Ključnih 15 dana za ostanak na EU putu
Predstavnici vladajuće koalicije su najavili veliku sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za 22. august kada bi trebali usvojiti reformske zakone, koji u ovom trenutku nemaju konsenzus. O tome će lideri stranaka Trojke, HDZ-a i SNSD-a tek razgovarati, prije nego što sjednica bude održana.
Sattler je pak nakon sastanka s ministrom pravde Davorom Bunozom rekao da su narednih 15 dana ključni za usvajanje reformskih zakona i ostanak BiH na EU putu. Korajlić je to prokomentarisala kroz smijeh ističući da je nemoguće očekivati usvajanje zakona tako brzo.
"Kako mogu 22. augusta na sjednici Parlamenta usvojiti sve te zakone ako su sa Vijeća ministara posljednji put skinuta dva vrlo važna zakona - Zakon o sudovima i Zakon o sukobima interesa kako bi se vratilo na doradu kroz neke radne grupe. To prvo mora proći Vijeće ministara BiH da bi došlo na parlament", rekla je.
Navodi da je dodatna otežavajuća okolnost to što ne postoji dogovor ni među partnerima.
"Od početka nije bilo spremnosti da se usvoje jer su neki zakoni uključujući Zakon o VSTV-u i Zakon o sukobu interesa već obarani na Domu naroda. Pitanje je da li postoji spremnost i dogovor bez obzira na sva obećanja i uslovljavanja unutar koalicije šta će proći, šta ne. Vidjeli smo da su neki zakoni mijenjani u posljednji čas. Odredbe se razvodnjavaju prvo kroz VM, a onda i kroz Parlament. Vidjeli smo da su predstavnici vladajuće koalicije najavljivali i amandmane, tako da je pitanje kada i kako će to biti usvojeno", poručeno je.
- Zakon o VSTV-u
Jedan od najvažnijih zakona u procesu reforme pravosuđa je upravo Zakon o VSTV-u koji je nakon objavljivanja doživio negativne kritike domaćih stručnjaka, ali i međunarodne zajednice.
"Predstavnici međunarodne zajednice su reagovali upravo na ove izmjene koje su stupile u posljednji čas na sjednici Vijeća ministara s obzirom na to da su se tu promijenile odredbe koje se tiču sukoba interesa članova VSTV-a, šta se objavljuje vezano za bliske srodnike i potencijalni sukob interesa unutar pravosuđa i način provjere imovinskih kartona koji je ključni mehanizam", kazala je Korajlić.
Ističe da su posljedice usvajanja ovog zakona, na način kako je to izmijenjeno i predloženo na Vijeću ministara, komplikovanje procedura koje će dovesti u pitanje mogućnost VSTV-a da uopšte kontroliše tačnost imovinskih kartona.
- Zakon o sudovima BiH
Drugi zakon u oblasti pravosuđa je Zakon o sudovima BiH kojim se želi formirati treći sudski stepen u BiH, međutim kritičari upozoravaju da ovaj zakon smanjuje nadležnost državnog suda na prostoru entiteta.
"EU nije reagovala do sada, ali je problematično sužavanje nadležnosti Suda BiH kada govorimo o krivičnim djelima korupcije i organizovanog kriminala", rekla je Korajlić.
Zakon se tek treba naći na Vijeću ministara BiH, a resorni ministar Bunoza je poručio kako se ne slaže s tvrdnjama o sužavanju nadležnosti te da nema razlike u odnosu na stari zakon jer i jedan i drugi propisuju "kaznenu nadležnost Suda BiH i za ona kaznena djela koja su propisana zakonima u BiH ako je nastupila šteta većih razmjera za državu BiH".
- Zakon o sprečavanju sukoba interesa
Ni o Zakonu o sprečavanju sukoba interesa se nije još razgovaralo na Vijeću ministara, a plan je da i on bude usvojen u Predstavničkom domu 22. augusta.
Neke od kritika na račun ovog zakona su da ne pruža dovoljno transparentnosti postupka utvrđivanja sukoba interesa te da je omogućeno politiziranje komisije koja odlučuje o sukobu interesa.
"Taj zakon jeste unapređenje, ali tu imamo hibridnu komisiju koja će primjenjivati zakon i gdje se stalno spore ko će i na koji način vršiti kontrolu nad tom komisijom", rekla je Korajlić.
Resorni ministar Bunoza tvrdi da niko neće imati moć nad tako važnom komisijom i da će jedan od uslova biti da član komisije najmanje pet godina nije bio u političkoj stranci. Međutim, svjedoci smo iz različitih primjera imenovanja direktora ili čak članova Ustavnog suda BiH da takve zabranjujuće odredbe ne garantuju političku neutralnost komisije.
- Zakon o slobodi pristupa informacijama
Riječ je o zakonu koji prvobitno nije bio u setu nužnih reformskih zakona, no resorno ministarstvo ga je pripremilo u skladu sa svojim aktivnostima te je naknadno dodato kao prioritet.
Isprva su ga predstavnici međunarodne zajednice kritikovali kao ne dovoljno dobro rješenje, ali su ipak podržali njegovo usvajanje u Predstavničkom domu BiH s porukom da je zakon važan za EU put države.
"Problemi ovog zakona polaze od toga da će Žalbeno vijeće Vijeća ministara biti nadležno za odluke o pristupu informacijama do toga da se potpuno sužava transparentnost kroz ogromnu listu izuzetaka. Sve i jedan od ovih zakona imaju svoje probleme", poručila je Korajlić.
Sattler je najavio da će o ovim zakonima razgovarati sa entitetskim resornim ministrima, a već se konsultovao sa državnim ministrom pravde. Zbog svega što smo do sada vidjeli, a što se uglavnom svodi na politikanstvo, lične interese i nerad, opravdan je strah da će biti usvojena loša zakonska rješenja.
Trump od članica NATO-a traži povećanje izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a
