Vijeće ministara promijenilo je zakon o popisu stanovništva u BiH kako bi se popis održao ujesen. Jesu li riješeni nedostaci koji su i uvjetovali produženje roka za popis?
- Trenutno se radi na definiranju i izradi okvirnog plana aktivnosti koji će utvrditi nositelje i njihovu odgovornost za realizaciju svih aktivnosti priprema i realizacije popisa od 1. do 15. oktobra 2013. godine. U skladu s tim, rok za finalnu izradu kartografske dokumentacije je kraj ovog mjeseca, u okviru čega treba riješiti i popis duž crte razgraničenja, što je u nadležnosti geodetskih uprava.
Vijeće ministara BiH donijelo je odluku da ja, kao ministar prometa i komunikacija, budem koordinator aktivnosti vezanih za provođenje popisa. U toj funkciji mogu reći da popis neće više biti odgađan i sve nedoumice tehničke prirode bit će otklonjene. Popis je jedan od uslova kako bi BiH podnijela kredibilnu aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji i zaista vjerujem da nijedna politička partija ili bilo koji subjekat to neće opstruirati.
Šta su nedostaci koje je otkrio probni popis i kako će se ti nedostaci riješiti?
- Analiza probnog popisa je završena i trenutno se radi na ažuriranju popisnice i drugih metodoloških dokumenata, u skladu sa rezultatima probnog popisa i preporukama IMO tima, ažuriranju financijskog plana, strategiji komunikacije i javne kampanje i drugih poslova vezanih za plan aktivnosti. U narednih nekoliko dana treba da se pristupi analizi rezultata postpopisne ankete, kao i stvaranju pretpostavke za izradu tehničke dokumentacije za štampu popisnog instrumentarija i nabavku logistike za popis.
Pretpostavka za ovo je kvalitetna kartografska podloga i utvrđivanje broja popisnih krugova i broja kućanstava, riješavanje popisa duž entitetske crte razgraničenja, a što je kao što sam već kazao, u nadležnosti geodetskih uprava entiteta. Izradom okvirnog plana aktivnosti poboljšat će se koordinacija i komunikacija između svih učesnika u pripremi i realizaciji popisa.
Šta je sa izjašnjavanjem o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, u vezi sa tim pitanjem podigla se velika prašina?
- U Bosni i Hercegovini se oko svega pravi politička priča, pa, eto i u vezi s popisom. Pitanje koliko ima Bošnjaka, Srba, Hrvata, manjina i ostalih građana koji se etnički ne izjašnjavaju, koliko vjernika a koliko ateista, prije svega treba zanimati stručne naučne krugove, a svakako što manje političke partije. Nažalost, postojeće državno uređenje Bosne i Hercegovine koje nije krojila Socijaldemokratska partija BiH, oslikava jedno podijeljeno društvo u kojem je najvažnije je li neko pripadnik određenog etnija i je li pripadnik poželjne vjerske skupine, a ne je li sposoban, obrazovan, kakvi su pogledi na svijet, itd.
Zato je pitanje brojnosti od nacionalističkih intelektualaca i političkih partija nametnuto kao najvažnije, iako je za Bruxelles mnogo bitnije pitanje iz tehničkog registra: Koliko u BiH živi građana, koliko ima domaćinstava, koliko poljoprivrednih gazdinstava, itd. Bez preciznih statističkih podataka Evropska unija neće izdvojiti ni eurocenta za pomoć poljoprivrednicima, stočarima, malim i srednjim preduzećima. Tačnije, BiH neće biti na euroatlantskom putu i članstvu u EU.
Uostalom, koliko god neki u BiH inzistirali na našim međusobnim razlikama, za Bruxelles, Washington i cijeli demokratski svijet mi smo svi građani i državljani Bosne i Hercegovine, dakle Bosanci i Hercegovci, i kao takvi ćemo biti "popisani" za Evropsku uniju.
Mislite li da rezultati popisa stanovništva mogu utjecati na unutarnji preustroj Bosne i Hercegovine?
- Pitanje popisa nametnulo se i kao političko pitanje upravo zbog različitih nacionalističkih tendencija kojima odgovara stalna proizvodnja kriza kako bi mobilizirali "svoje" biračko tijelo uoči svakih izbora. Zato su u pravu oni koji kažu da su mnogi dosadašnji izbori bili svojevrstan popis.
Da li to znači da su se i glasači SDP-a na izborima etnički "popisivali"?
- SDP nije nacionalna politička partija koliko god se neki intelektualci, analitičari i političari utrkivali u prikazivanju SDP-a kao nekakve bošnjačke stranke. Glasači SDP-a su i Bošnjaci i Srbi i Hrvati, i predstavnici manjina, a i Ostali. Mi redovno pobjeđujemo u onim grupama koje su manjinske u svojim sredinama, među Bošnjacima i Hrvatima u RS-u, među Srbima u Federaciji, među Bošnjacima i Hrvatima u različitim dijelovima Federacije, i među ostalima u cijeloj Bosni i Hercegovini. Našu političku ideologiju i političku platformu ne određuje etnička pripadnost, nego pripadnost lijevoj i liberalnoj ideji, a ljevica ili lijevi centar u svojoj suštini traži jednakost sviju. U državi koja je izgrađena na ideji neravnopravnosti to ne ide nimalo lako, ali to ne znači da ćemo se predati odnosno pristati da socijaldemokracija ima svoj etnički predznak. Uostalom, gdje bi ja, kao pripadnik ostalih, bio pridodan, u koju etničku socijaldemokraciju?
Konstitutivnost naroda ne proizilazi iz brojnosti nego iz Ustava BiH, a u Ustavu je BiH definirana kao država konstitutivnih naroda, građana i Ostalih. Da Ustav nije dobar barem u jednom dijelu govori i strazburška presuda u slučaju Sejdić-Finci. Je li popis direktno vezan za promjenu Ustava, pitanje je koje ulazi u domen špekulacija i ja kao ozbiljan političar ne želim da špekuliram, ali, u svakom slučaju, pred BiH se nalazi prvorazredni zadatak rješavanja diskriminacije Ostalih, dakle građana koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda.
Kako taj problem mislite riješiti?
- SDP je po svojoj prirodi i ideologiji stranka koja je na strani slabijih. To su, svako na svoj način, i pripadnici konstitutivnih naroda tamo gdje njihov narod nije većinski, dakle Bošnjaci i Hrvati u RS-u, Hrvati i Bošnjaci u različitim dijelovima Federacije, ali i ostali u cijeloj BiH. Mi imamo svoje viđenje, viđenje koje dijele ljudi u našoj partiji, ali smo svjesni da našu viziju ne dijele čak ni oni s kojima funkcioniramo u vlasti. Ipak, opredijelili smo se da formiramo vlast na onim zajedničkim sadržiocima, na pitanjima o kojima se možemo dogovoriti i koje možemo rješavati, jer smatramo da građani ne zaslužuju dalje gubljenje vremena. Tako će rješenje Sejdić-Finci biti rezultat kompromisa različitih političkih partija. Mi iz SDP-a dat ćemo sve od sebe da kompromis ne bude truo kao što su bili mnogi dosadašnji kompromisi koji su činile druge političke opcije.
U svakom slučaju, činjenicu da u BiH postoji značajan broj građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda treba biti uvažena. Na koji način? Pa, jedan od načina upravo je ovih dana, uz svesrdnu podršku poslanika SDP-a, učinjen u Kantonu Sarajevo.
Kako se približava popis, tako raste i pritisak iz nevladinog sektora usmjeren ka građanima BiH se izjasne na ovaj ili onaj način u etničkom i vjerskom smislu Kakav je Vaš lični stav i stav SDP-a u tom smislu?
- Mi smo kao partija iznijeli svoj stav da u kojem osuđujemo pokušaje da se kroz različite pritiske građanima pokuša nametnuti bilo koji identitet. O tome nema pravo niko da odlučuje osim svakog pojedinca za sebe. Stvaranje vještačkih dilema o načinu kako bi se pojedinac "trebao" izjasniti ne služe ničemu drugom do jeftinoj političkoj propagandi. Riječ je o pokušaju manipuliranja identitetima. Mi u SDP-u građane BiH ne potcjenjujemo i smatramo da svako ponaosob najbolje zna ko je i šta je, i u vjerskom i u etničkom i u nacionalnom smislu. Svaki građanin i građanka BiH imaju potpunu slobodu da se samostalno izjasne o svojom etnicitetu, ali i pravo da se prilikom popisa etnički ne izjašnjavaju - ukoliko to ne žele.
Stoga još jednom ponavljam ranije izrečeni stav da je prilikom popisa stanovništva neophodno omogućiti građanima da se izjasne jednostavno onako kako oni to osjećaju, bilo kao pripadnicima jednog od konstitutivnih naroda, bilo kao pripadnicima manjina, bilo kao Bosancima i Hercegovcima ili na bilo koji drugi način u skladu isključivo sa ličnim osjećanjem i izborom.
Činjenica da u našoj državi živi veliki broj građana koji se ne osjećaju pripadnicima konstitutivnih naroda mora biti posebno poštovana i uvažavana. SDP će se u svom daljem djelovanju kroz ustavnu reformu boriti da prava svih građana budu jednaka, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Štoviše, riječ je o civilizacijskoj normi koja je utkana u strukturu EU, što je dodatni imperativ reformskih procesa u našoj zemlji za koje se SDP BiH snažno zalaže i za koje će se zalagati i ubuduće.
Kako ćete se Vi izjasniti na popisu?
- U mnogim državama to bi pitanje bilo ili uvredljivo ili višak jer se podrazumijeva da su svi građani jedne države njeni pripadnici i državljani. Ali, pošto sam i javna ličnost i BiH je takva kakva jeste, nije nikakva tajna da ću se na narednom popisu izjasniti onako kako sam se osjećao i juče, kako se osjećam danas i kako ću se osjećati i u budućnosti, a to je Bosanac. Uvjeren sam da taj primarni identitet dijelim sa stotinama hiljada građana Bosne i Hercegovine koji su kao i ja u nekonstitutivnoj kategoriji, za sada...
