Damir Marjanović: Obrazovni sistem je pod pritiskom politike, ako ga izgubimo, gubimo i BiH
U moru desetina političkih stranaka, veoma je teško izdvojiiti se i ponuditi građanima neko osvježenje u vidu novih ideja, prijedloga i sl. Marjanović je u razgovoru za Klix.ba kazao da je posljednja i stvar koju su htjeli napraviti upravo "još jedna politička partija".
Pokušali su pronaći tim koji se principijelno drži svojih stavova, ideja i datih obećanja i okupili su ljude koji se, kako kaže, prvi put kandiduju na izborima i koji su, nevezano za politiku, izgradili svoje karijere i ispunili ciljeve.
"Pokušali smo baš u tom moru, kako ga Vi zovete, pronaći tim koji će se principijelno držati svojih stavova, ideja i datih obećanja. No, nismo uspjeli. Izgleda da su na našoj političkoj sceni bitniji stranački dresovi i potrebe stranačke elite od principa i obećanja datih ljudima. Zato smo se i odlučili na ovaj, za nas, prinuđeni korak. Druga opcija bi bila dići ruke i predati se – no mi jednostavno nismo takvi ljudi", započinje Marjanović svoj razgovor, te nastavlja:
"Po čemu smo različiti? Pa, idemo redom – okupili smo ekipu i napravili liste na kojima gotovo 80 posto ljudi prvi put se kandiduju na izborima, imamo preko 45 posti mladih na tim listama, naravno podjednaku zastupljenost oba spola i na kraju veliki broj ljudi koji su izvan politike u svojim profesijama ostvarili svoje životne ciljeve i pokazali da su jako uspješni u onome što rade. Nemamo predsjednika, nemamo vlasnika, ne gradimo kult ličnosti. Tim stavljamo u prvi plan! Na čelu se nalaze tri koordinatora i upravni odbor, u kojem sjede uspješni privrednici, univerzitetski profesori, mladi ljudi sa odličnim idejama, profesionalci sa ogromnim iskustvom", objašnjava on i kaže da tim koji čini pokret "Za nove generacija" biraju pažljivo, gdje svaki član partije postaje i član skupštine, bitan za donošenje odluka.
Ko su članovi i do koga želi doprijeti pokret "Za nove generacije" Koordinatori, koje je prethodno spomenuo, imaju mandat na dvije godine jer smatra da tako neće dozvoliti da neko "zagospodari" pokretom.
"Koliko smo drugačiji od ostalih pokazuje i to da smo već prije dva mjeseca pripremili i javno obznanili dokument izborne strategije. Na preko 30 strana u 13 poglavlja smo jasno pojasnili Bosancima i Hercegvcima za šta se zalažemo i šta mogu očekivati od nas i to u oblasti sigurnosti, položaja mladih, obrazovanja, demografske politike, borbe protiv siromaštva i kriminala, borbe za svakog čovjeka i mnogim drugim segmentima borbe za nove ali i za ove generacije. Na kraju, osnovna razlika je u tome što su s nama ljudi koji su u najtežim trenucima već pokazali da ostaju svoji, da se drže principa i da će sve uraditi da ispune preuzete obaveze i data obećanja, pa makar to bilo i na njihovu štetu. E u tome je ta ključna razlika!", ističe prof. dr. Marjanvić.
Prilikom osnivanja pokreta, Marjanović kaže da je proces odabira i selekcije članova bio znatno drugačiji jer prvenstveno se traže ljudi koji neće samo "pričati i obećavati" već "raditi i realizirati ono što su obećali".
Shodno tome, detaljnim odabirom, Marjanovićev pokret želi doprijeti do svih onih koji u BiH žele graditi svoju karijeru, odgajati djecu i osjećati se stabilno.
"Ljudi kojima se mi obraćamo su svi oni koji žele vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao stabilnu državu, modernoga obrazovnog i zdravstvenog sistema, stabilne ekonomije i diplomatske pozicije, zemlju u kojoj žele graditi svoje karijere, odgajati svoju djecu i uživati sa svojim unicima. Mi naš pokret doživljavamo kao instituciju u kojoj ne morate biti član pokreta da bi imali benefit od našeg djelovanja, ali ako ste pristali da budete dio naše priče onda je vaš zadatak jednostavan - morate raditi za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine. Zato je proces prijema ljudi u stranku znatno drugačiji i selektivniji, jer tražimo ljude koji neće samo lijepo pričati i samo obećavati, nego koji će prije svega vrijedno raditi i realizirati ono što su obećali. Ne vjerujemo u 'šarene laže' i znamo da nema magičnoga štapića koji će riješiti sve probleme preko noći", priča Marjanović.
Obraća se svim onim ljudima koji znaju da "može i mora biti bolje" nakon lidera koji na političkoj sceni u BiH djeluju već godinama i svim onima koji novim generacijama žele donijeti do "bolje".
"Četvrt stoljeća samoproglašeni lideri krijući se iza lažnoga patriotizma i navodne zaštite 'svojih naroda' prave sistem u kojima stavljaju partiju iznad države i osobne interese iznad interesa ljudi koje bi trebali da predstavljaju! Na taj način su nas doveli u poziciju diplomatskog kusura i države u kojoj glavnu riječ vode predstavnici drugih država i kompanija, doveli su nas u poziciju uništenog obrazovnog sistema koji našim novim generacijama ne može pružiti znanje i vještine neophodne za život u 21. stoljeću, doveli su nas u poziciju da smo četvrta zemlja po stopi pandemijske smrtnosti na 100.000 stanovnika, da prosječna plata nije dostatna ni za 50 posto životnih potreba jedne obitelji, da nas svake godine napusti skoro pa 80.000 ljudi svih generacija, da su nam nekada čiste rijeke zagađene a nekada uzorana polja neobrađena. E pa mi se obraćamo onim ljudima koji znaju da može i mora bolje, i s kojima ćemo zajedno to 'bolje' donijeti našoj djece i generacijama koje dolaze", naglašava Marjanović.
Odnos prema mladima, njihovo "mjesto pod suncem" i potpora
Upravo svojim nazivom "Za nove generacije", pokret je u korespodenciji sa mladim, novim generacijama; sa onima koji su tek prekoračili granicu punoljetstva i koji će se na predstojećim izborima u oktobru prvi put naći u poziciji da biraju i glasaju.
Marjanović kaže da je, u razgovoru sa njima, shvatio da je potrebno tim mladim ljudima dati samo malo više prostora, potpore, vjetra u leđa i da njima nije jedini cilj otići iz zemlje. Naprotiv, žele ostati u svojoj domovini, ali ne po svaku cijenu.
"Prva stvar koju im objašnjavam jeste da moraju razbiti stereotipe da se ništa ne može uraditi i da se stvari ne mogu promijeniti. Učim ih da su današnji samoprozvani lideri ovaj sistem namjerno prilagodili svojim potrebama da bi ih zastrašili, uspavali i da bi se na taj način riješili potencijalne konkurencije. Učim ih kako se trebaju boriti za svoje mjesto pod suncem, ali i dajem im potporu u toj borbi Kažem im da neće biti lako, no isto tako svojim primjerom i primjerom ljudi iz našega tima poput Zlatka Miletića, Adne Bešić, Tarika Jažića i mnogih drugih, dokazujem da se u toj borbi može pobijediti. Na kraju, sama ideja pokreta 'Za nove generacije' i jeste da okupi ljude tih novih generacija, ali i sve one koji će im biti potpora i koji su spremni da prime udarce za te dječake i djevojčice. Vjerujte, isplati se i vjerujte, veliki broj mladih ljudi koji nam pristupa i koji nas kontaktira skoro svaki dan, su nam ohrabrenje da idemo u dobrom pravcu, i da nećemo ponoviti greške naših roditelja koji su moju generaciju uvukli u rovove", objasnio nam je Marjanović.
Obrazovanje - prije deset godina i danas
I prije osnivanja pokreta, Marjanović je prije deset godina obnašao funkciju ministra obrazovanja gdje je i tada bio u korelaciji sa omladinom i imao je priliku promjeniti i utjecati na neke stvari.
Tokom svog mandata koji je trajao desetak mjeseci, sa upola manjim budžetom nego danas - kako nam je to rekao Marjanović - uspjeli su započeti, ali i provesti neke reforme. Danas, deset godina poslije neki problemi su i dalje na stolu, ali ima i primjetnih pozitivnih pomaka.
"Prije desetak godina, kada sam sjedio u ministarskoj fotelji, počeli smo sa uvođenjem reda u proces zapošljavanja prosvjetnih radnika, izborili se za veće plate, za besplatne doktorate zlatnim značkama a njih 20-ak smo i zaposlili na univerzitetu, sproveli prvu eksternu maturu koja je jasno ukazala na slabosti sistema i na osnovu tih rezultata smo počeli reformske procese, posebno glede novoga kurikuluma za bosanski jezik. To je bila i inicijalna tačka za početak famozne kurikularne reforme. Promijenili smo diskriminirajuće nazive škola, započeli sa projektom asistenata u nastavi i još mnogo toga.. Podsjećam još jednom, sve smo to uradili u uvijetima upola manjeg budžeta i u uvijetima kada su nam kao ministarstvu skinuli dodatnih 10 posto na tako mali iznos. Nažalost, 10ak godina poslije i dalje imamo iste probleme. Ipak, posljednjih par godina bilo je napretka", priča nam Marjanović, te nastavlja:
"Izdvajanja za nauku nikada nisu bila veća, kolektivnim ugovorima su obazbjeđene odlične plate na univerzitetu, kurikularna reforma je bila intenzivirana (mada mi se čini da je sada malo stavljena po strani), procenat predškolske djece u vrtićima je uvećan, uspostavljaju se reformske institucije. No, još mnogo posla je pred nama. Kao i u svakom reformskom procesu postoje ogromni otpori, jer zastarjeli sistem se uvijek bori protiv promjena – ali promjene se moraju jednostavno desiti. Rezultati PISA testova su jasno pokazali, naše obrazovanje zaostaje za evropskim nekoliko desetljeća i to moramo promijeniti! Ipak, lijepo je čuti kada ljudi iz struke kažu da mnoge pozitivne stvari koje sada vide su bile inicirane baš za vrijeme mog ministarstog perioda".
Danas, iz ove perspektive, prof. dr. Marjanović kaže da žali jer prije deset godina nije imao punu podršku za ovo što danas radi, jer bi - u tom slučaju - neke stvari bile več bolje. Čini se, kako smatra on, da su reformama koje su htjeli tada provesti, išli korak ispred vremena.
Kao univerzitetski profesor, Marjanović jasno može dati ocjenu obrazovnog sistema u BiH. Smatra, pak, da obrazovne institucije u našoj zemlji ne pružaju dovoljno kvalitetnog znanja. Glavni razlog je, kako navodo, to što su "obrazovanje doslovno samljeli i sveli na nivoe koji nemaju kapacitete za reforme".
"Obrazovne institucije i obrazovni sistem su pod stalnim pritiskom dnevne politike koja želi da ovlada i kontrolira znanjem i umjećem budućih generacija, te da ih na taj način podčine sebi! Moramo shvatiti da je obrazovni sistem nosivi zid svakoga društva i da stalnim uništavanjem tog stuba postoji mogućnost da se cijelo društvo uruši. Ne smijemo odustati od borbe za bolje obrazovanje novih generacija jer izgubimo li ti borbu izgubit ćemo Bosnu i Hercegovinu. U ova vremena, najveći zalog budućnosti i najveći patriotski čin je vraćanje kvalitetnoga obrazovanja u klupe naših škola i fakulteta", zaključuje Marjanović.
