Dan sjećanja na žrtve holokausta u Sarajevu: Opomena da se nikada ne ponovi slično zlo
Dan sjećanja na žrtve holokausta je dan kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima stradale tokom Drugog svjetskog rata. Na današnji dan 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila je 7.500 zatvorenika koje su držali nacisti u koncentracionom logoru Aušvic u Poljskoj.
Aušvic je bio najveći koncentracioni logor nacističke Njemačke. U njemu je bilo je smješteno 1.300.000 ljudi iz Evrope, od kojih je 1.100.000 ubijeno. Oko 900.000 odmah je nakon dolaska ubijeno u gasnim komorama, strijeljano ili izgladnjivano do smrti, zbog čega je Aušvic nazvan najzloglasnijim logorom smrti.
Na strahote ovog logora podsjetio je predsjednik Jevrejske općine u Sarajevu Boris Kožemjakin ističući da njegove žrtve nisu bili samo Jevreji.
"Podsjećamo na holokaust, sjećamo se s pijetetom svih njegovih žrtava, ne samo Jevreja, ali istovremeno želimo da to bude opomena da se najzad to prekine i da se najzad počnemo ponašati dostojanstveno. Ovo podsjećanje je zbog toga da se ne bi desilo nešto slično, da bi se ljudima u svijest usadilo razmišljanje da se na taj način ne može postići ništa", rekao je Kožemjakin.
Jevrejski narod, kako je istakao, trebao je biti potpuno uništen, ali je preživio i danas živi. Upravo to je znak da se jedan narod ne može uništiti zlodjelima, silom i ideologijom, rekao je.
"Narod će preživjeti jer je on mnogo jači od svih zala na ovom svijetu. Zato je holokaust jedno univerzalno zlo koje služi svima nama, ne samo Jevrejima, za pouku da pokušamo nadzići zlo", rekao je Kožemjakin.
Tokom komemoracije žrtvama holokausta upaljeno je šest svijeća koje simbolišu šest miliona Jevreja stradalih u Drugom svjetskom ratu.
"Proteklo stoljeće naše civilizacije obilježila je monstruozna ljudska težnja da se istrijebe i sa lica zemlje obrišu cijele nacije", podsjetila je ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac.
Uprkos tome, kako je rekla, svijet vapi za humanošću, poštovanjem i razumijevanjem.
"Dužnost je svih nas da njegujemo ljudske vrijednosti i da govorimo o tim stvarima, da potičemo na osnovne moralne principe. Svijetu je danas potrebnije međusobno poštovanje i uvažavanje. Najvažnije je biti čovjek, to vrijedi, vrijedi poštivati ljudska prava i ono što je najvrednije u drugima, a to je ljudskost", poručila je Borovac.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
