Danas se obilježava 121. godišnjica osnivanja i Dan Bošnjačke zajednice kulture "Preporod"

Uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, "Gajret" i "Narodna uzdanica" djelovali su uporedo sve do 1945. godine, kad je 13. septembra održana osnivačka skupština novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana "Preporod", a kojem će kao krovnoj kulturnoj organizaciji Bošnjaka biti priključena i sva ostala bošnjačka društva kulture, obrazovanja i prosvjete koja su djelovala u ovom trenutku. Prvi predsjednik jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana "Preporod" bio je Zaim Šarac, dok su njegovi članovi bili manje-više svi istaknuti bošnjački intelektualci te kulturni i društveni djelatnici ovog vremena.

Rad Kulturnog društva Muslimana "Preporod" zabranjen je 1949. godine u skladu s odlukom tadašnjih vlasti, a obnovljen tek nakon demokratskih promjena u bivšoj Jugoslaviji 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici. Prvi predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" nakon obnove rada bio je prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993), nakon kojeg kao predsjednici slijede prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019). Aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" je prof. dr. Sanjin Kodrić, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Kao temeljna i najstarija organizacija kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica i svjetska kulturna zajednica bošnjačkog naroda, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", s društvima "Gajret" i "Narodna uzdanica" i drugim svojim pretečama i pravnim prethodnicima, dala je izrazito značajan prilog razvoju kulture, obrazovanja i nauke u Bosni i Hercegovini te šire, radeći "za sreću doma i naroda", što je stih Safvet-bega Bašagića koji sažima suštinu djelovanja Bošnjačke zajednice kulture "Preporod".

Tako su, između svega ostalog, a tek primjera radi, društva "Gajret" i "Narodna uzdanica", kao glavne preteče i pravni prethodnici današnje Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", putem stipendija, potpora i zajmova za učenike i studente, odnosno putem svojih đačkih i studentskih domova u svim većim gradovima u Bosni i Hercegovini te Beogradu i Zagrebu odškolovala čak više od dvije trećine bošnjačkih intelektualaca do Drugog svjetskog rata, praktično stvorivši na ovaj način intelektualnu elitu Bošnjaka, odnosno društveni um koji će ovom narodu i Bosni i Hercegovini služiti dugi niz godina kasnije, sve do najnovijeg vremena, te uopće snažno pomogla kulturni i društveni razvoj bošnjačkog naroda u 20. stoljeću.

Nakon obnove rada 1990. godine, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" imala je ključnu ulogu u reafirmiranju bošnjačkog naroda narodnog imena, bosanskog jezika, bošnjačke književnosti, historije i drugih ključnih kulturnih aspekata identiteta Bošnjaka.

Pored svega drugog, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" objavila je prvi Pravopis bosanskoga jezika autora prof. dr. Senahida Halilovića 1996. i prvu Historiju Bošnjaka autora prof. dr. Mustafe Imamović 1997. godine, a od 1995. godine objavljuje kapitalnu ediciju Bošnjačka književnost u 100 knjiga, realiziravši i brojne druge ključno značajne projekte.

Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" bavi se svim oblastima kulture, uključujući i savremene kulturne prakse i kulturnu baštinu, te obrazovanjem i naučnim radom u oblasti bošnjačkih studija, te djeluje putem više od 70 podružnica i drugih organizacijskih jedinica širom Bosne i Hercegovine, u domovinskim zemljama i dijaspori.