U Kalinoviku su ubijena 122 Bošnjaka. Pronađeni su i identifikovani posmrtni ostaci 80 osoba, a još se traga za 42 civila.
Tridesetu godišnjicu zločina u Kalinoviku članovi porodica ubijenih i nestalih kao i preživjeli logoraši dočekuju s ogorčenjem, jer ključni počinioci zločina nad civilima nisu privedeni pravdi i uživaju slobodu u Srbiji, navode iz ovog udruženja, te podsjećaju da se njihova imena navode u postojećim presudama Suda BiH koje se odnose na zločine u Kalinoviku.
"Pojedini tužioci svjesno opstruiraju podizanje optužnice protiv Gruja Lalovića i Boška Govedarice, ključnih ljudi iz Kriznog štaba koji su planirali i direktno komandovali etničko čišćenje bošnjačkih civila i formiranje logora. Zbog nerada Tužilaštva BiH od visokog predstavnika BiH Christiana Schmidta ćemo zatražiti da poduzme konkretne poteze u ovom slučaju i pozove glavnog tužioca na odgovornost", navode iz udruženja.
Sud BiH je pravosnažnim presudama za zločine u Kalinoviku osudio bivšeg komandanta Taktičke grupe KalinovikRatka Bundala na 22, komandira stanice milicije u SJB Kalinovik Neđu Zeljaju na 15, pripadnika VRS, te komandira straže koji je upravljao logorom Barutni magacin Đorđislava Aškrabu na sedam godina zatvora.
Bivši pripadnik VRS Novica Tripković je za zločine u Kalinoviku osuđen na osam godina zatvorske kazne (20 godina objedinjene zatvorske kazne zbog zločina u Foči). Slavko Lalović zvani Ustaša je osuđen na pet godina zatvorske kazne za silovanja, zastrašivanje i teror u školi u Kalinoviku.
Sud BiH je izrekao pravosnažne zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 57 godina za zločine u Kalinoviku, međutim protiv ključnih krivaca nije podignuta optužnica, navode iz Udruženja.
Na devet godina zatvorske kazne je u Srbiji osuđen pripadnik VRS Dalibor Krstović zvani Dado, ali je Apelacioni sud u Beogradu naložio ponovno suđenje.
Također, Haški tribunal (ICTY) za zločine u Kalinoviku i Foči osudio je Dragoslava Kunarca Žagu, komandira specijalne dobrovoljačke jedinice, na 28 godina zatvora.
Ukupno je do sada na ova tri navedena suda za ratne zločine presuđeno 94 godine zatvora za zločine u Kalinoviku.
Mjesta stradanja civila u Kalinoviku nisu obilježena. Osnovna škola Kalinovik služila je u proteklom ratu kao logor kroz koji je prošlo više od 1.000 žena, djece i muškaraca. U tom logoru ubijeno je 14 osoba, a više od 30 žena je silovano, ponižavano i mučeno.
Iz Udruženja navode da zloglasni logor Barutni magacin u ruševnom stanju, te da vlasti ignorišu pozive da se logor u kojem su još vidljivi tragovi zločina obilježi kao mjesto stradanja. U Barutnom magacinu bilo je zarobljeno 87 muškaraca.
Na mjestu stradanja Mehka brda ubijeno je 16 civila, kod štale Tuzlaka u selu Ratine u Foči strijeljano je 25 muškaraca koji su nakon ubistva spaljeni, a na lokalitetu Tuneli-Miljevina ubijeno je 37 osoba.
Udruženje "Istina-Kalinovik '92" postavilo je spomen-ploču kod štale Tuzlaka zahvaljujući činjenici da je iječ o privatnom posjedu.
U Udruženju naglašavaju problem glorifikacije osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
"Uprkos izmjenama krivičnog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, koje se odnose i na zabranu veličanja ratnih zločinaca, mural posvećen Ratku Mladiću nikada nije uklonjen. Lokalne vlasti se ograđuju od odgovornosti. Pored murala, u centru Kalinovika postavljen je spomenik Ratku Mladiću. Veličanje ratnih zločinaca vrijeđa porodice ubijenih i nestalih i preživjele žrtve zločina u Kalinoviku. Od Visokog predstavnika očekujemo konkretne poteze na primjeni zakona i uklanjanje murala i spomenika Ratku Mladiću u Kalinoviku" saopćeno je iz Udruženja članova porodica nestalih s područja opštine Kalinovik "Istina-Kalinovik '92".
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
