Odgovarajući na pitanje kakve sankcije Agencija provodi kada su u pitanju neprimjereni sadržaji u javnim i privatnim medijima u BiH i daju li sankcije rezultate, Kovač navodi da Agencija intenzivno radi na monitoringu i sankcioniranju neprimjerenih sadržaja na javnim i privatnim radio i TV stanicama. U prošloj godini Agencija je izrekla više od 60 izvršnih mjera. Od ukupnog broja izrečenih kazni, u 39 slučajeva utvrđenog kršenja izrečene su kazne u iznosu od 243.000 KM. Naglašava da Agencija ne koristi ova sredstva već se ona doznačavaju u državni budžet.
"Od ove godine sankcije koje ćemo primjenjivati biće oštrije nego ranije, jer je na snagu stupio i dokument "Pregled povreda i odgovarajućih kazni koje izriče RAK", a koje je usvojilo Vijeće ministara BiH. Ilustracije radi, za utvrđeni govor mržnje Agencija će izricati sankcije od 5.000 do 150.000 KM, za sadržaje koji narušavaju psihički, fizički i moralni razvoj maloljetnika kazne će takođe biti od 5.000 do 150.000 KM, dok će za kršenja propisa Kodeksa o komercijalnim komunikacijama Agencija izricati kazne od 2.000 do 100.000 KM. U svakom slučaju, maksimalno ćemo se posvetiti sprečavanju emitovanja sadržaja koji bi mogli prouzrokovati opasnost po život i zdravlje ljudi, javnu bezbjednost, javni moral ili druge društvene poremećaje - napominje Kovač.
Prema najavama iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH, do kraja 2017. mogla bi biti završena II faza nabavke, instalacije i puštanja u rad opreme za digitalizaciju prijenosne i emisione mreže javnih RTV servisa koji su vlasnici Multipleksa A. Na ovaj način, oko 80 posto stanovništva bilo bi pokriveno kvalitetnim digitalnim signalom, izjavio je generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Predrag Kovač.
Početak ovakvog emitovanja, napominje Kovač, istovremeno označava i početak gašenja analogne televizije u Bosni i Hercegovini, jer, prema procjenama Agencije, stanovništvo koje prima programe putem zemaljske radiodifuzije (antena) moglo bi pratiti 14-16 televizijskih programa.
Na pitanje dokle se došlo s izradom stručne analize koja će sadržavati tehničku specifikaciju za svu opremu koju građani BiH treba da nabave da bi mogli bez problema pratiti digitalni signal, Kovač podsjeća da su u skladu s Odlukom Vijeća ministara BiH Ministarstvo komunikacija i transporta dužno izraditi Prijedlog odluke i dostaviti je do kraja marta.
"Agencija je početkom februara 2017. izradila nacrt ovog dokumenta i trenutno se radi na njegovoj provjeri radi sagledavanja kompletnosti, tj., raspoloživosti prijemnika s takvim tehničkim karakteristikama, kao i utvrđivanje orijentacione cijene ovakvih uređaja. Razlog za donošenje ovakvog dokumenta je zaštita potrošača kroz ograničenje stavljanja na tržište BiH samo onih uređaja putem kojih će se nesmetano moći primati digitalni signal DVB-T2 standarda", rekao je Kovač.
Generalni direktor RAK-a pozvao je nedavno nadležne institucije da se aktivno uključe u rješavanje problema nezakonitog građenja javnih telekomunikacionih mreža. Agencija se obratila Ministarstvu saobraćaja i komunikacija FBiH, Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH, Ministarstvu prostornog uređenja FBiH, Upravi za inspekcijske poslove FBiH, Savezu općina i gradova Federacije BiH, Savezu opština i gradova Republike Srpske i Vladi Brčko Distrikta BiH. Cilj poziva je da se uspostavi zakonitost u obavljanju djelatnosti i omogući pravedna konkurencija na tržištu telekomunikacija. O ovome su također obaviješteni Asocijacija kablovskih operatera i distributera mrežnih usluga (AKOP) i svi mrežni operateri.
"Uzurpacija desetaka hiljada stubova elektrodistributivne mreže i javne rasvjete, kilometara kablovske kanalizacije, kao i prokopa javnih i privatnih površina, uz instaliranje bespravnih mreža i njihovo puštanje u rad bez pribavljene upotrebne dozvole, prolazi neprimijećeno od nadležnih inspekcijskih i opštinskih organa. Štetu trpe svi korisnici javnih telekomunikacionih usluga jer ova pojava postaje masovna i uzrokuje nelojalnu konkurenciju na tržištu. Osim toga, ovo znatno umanjuje konkurentnost i tržišnu vrijednost operatera koji su u javnom vlasništvu. To može rezultirati usporavanjem građenja kvalitetnih telekomunikacionih mreža i degradacijom kapaciteta postojećih mreža i usluga. RAK ne odobrava ovakvo nezakonito ponašanje nijednom korisniku dozvole", istakao je.
Na pitanje šta je posljedica smanjenja broja korisnika telefonskih usluga u mobilnoj telefoniji, Kovač odgovara da je u kvartalnim analizama Agencije evidentan taj pad, a razlog treba prvenstveno tražiti u dostupnosti besplatnih govornih usluga.
"Ovakva tržišna kretanja su neminovna na tržištima u zemljama u tranziciji, u kojima je razvoj tržišta telekomunikacija usporen usljed nepostojanja strateških politika djelovanja. Konkretno, Agencija provodi aktivnosti koje utiču na smanjenje cijena u govornoj telefoniji, ali rad nam otežava činjenica da radimo u skladu sa strateškim dokumentom (Politika sektora telekomunikacija) koji je predvidio aktivnosti do 2012. Nadamo se da će Savjet ministara ubrzo donijeti novu politiku, što bi omogućilo dalji strateški razvoj i unapređenje sektora telekomunikacija, razvoj mreže sljedeće generacije (NGN), uvođenje 4G mreže, ulazak novih investicija, povećanje stepena konkurentnosti, a konačno i niže cijene, te širu ponudu usluga za krajnje korisnike. Bez toga, nećemo vidjeti znatniji napredak u liberalizaciji sektora telekomunikacija. Osim toga, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u okruženju koja nema strategiju o širokopojasnom pristupu", naglasio je.
Kada su u pitanju cijene poziva u BiH, cijene rominga i cijene poziva prema inostranstvu, generalni direktor RAK-a podsjeća da je u junu 2016. Agencija primijenila set mjera radi smanjenja cijena kako u mobilnoj, tako i u fiksnoj telefoniji. Primarni ciljevi, ističe, bili su razvijanje konkurencije na tržištu te stvaranje pogodnosti za krajnje korisnike.
"Mogu slobodno potvrditi da smo u tome uspjeli. Cijene poziva iz mobilne mreže prema drugim fiksnim mrežama koje operateri primjenjuju od 1. juna 2016. su niže od 6 do 30 posto, u zavisnosti od telekom operatera i paketa usluga koji su u ponudi. Kada je u pitanju roming, njegovo ukidanje u zemljama Evropske unije neće imati nikakve posljedice po našu zemlju s obzirom na to da Bosna i Hercegovina nije članica EU. Međutim, pozitivno je da građani BiH i zemalja u okruženju mogu da uživaju u određenim pogodnostima, koje im omogućava postojeći Sporazum o cijenama usluge rominga. Naime, na osnovu Sporazuma o sniženju cijena usluge rominga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama između ministarstava nadležnih za oblast elektronskih komunikacija: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Makedonije i Republike Srbije, potpisanog 29. septembra 2014., Savjet Agencije je 11. juna 2015. donio odluku o utvrđivanju maksimalnih cijena za usluge rominga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama. Odlukom su definisane maksimalne prosječne veleprodajne i maloprodajne cijene poziva, SMS i MMS poruka te prenos podataka. Takođe, definisan je način i dinamika sniženja cijena rominga. Sniženje cijena se provodi u tri faze. Prva faza traje od 30. juna 2015. do 30. juna prošle godine, druga faza od 1. jula prošle do 30. juna ove godine i treća faza od 1. jula 2017. godine i dalje", obrazlaže Kovač.
RAK je u decembru 2016. nakon deset godina, donio Odluku o raspisivanju javnog poziva za takmičenje za dodjelu raspoloživih frekvencijskih resursa za radijsko emitovanje koje se vrši putem zemaljske radiodifuzije u VHF opsegu 87.5-108 MHz a koje je otvoreno do 15. marta 2017.
"Pravo učešća imaju sva fizička i pravna lica sa sjedištem u BiH registrovana za odgovarajuće djelatnosti za radijsko emitovanje i telekomunikacije na osnovu važeće klasifikacije djelatnosti u BiH, a koji nemaju dospjele finansijske obaveze prema Agenciji", istakao je.
Stanje u vezi s informaciono-komunikacionom pristupačnošću za osobe s invaliditetom je loše, a RAK je poduzeo određene aktivnosti da bi se to izmijenilo.
"Trenutno stanje u ovoj oblasti je loše. Agencija je inicirala određene aktivnosti koje su se prvenstveno odnosile na sagledavanje problema i iznalaženje mogućih rješenja. Stanje je posebno zabrinjavajuće u oblasti pristupačnosti audiovizuelnih sadržaja. Naime, procjenjuje se da je u BiH, kao i u zemljama u okruženju, oko jedan posto programskih sadržaja koji su pristupačni za osobe s invaliditetom. Zakonske odredbe postoje, kako u oblasti telekomunikacija, tako i u audiovizuelnim medijskim uslugama, ali se ne poštuju. Odredbe Zakona o komunikacijama nalažu da se zaštite interesi svih korisnika telekomunikacionih usluga u smislu dostupnosti tih usluga, njihovog kvaliteta i cijena. Postoje i obaveze za javne RTV servise koje im nalažu da 10 posto od ukupnog sedmičnog programa namijenjenog za vijesti i ostale informativne i obrazovne programe posvete pitanjima pripadnika nacionalnih i drugih manjina, te ranjivih grupa stanovništva. Smatram da zakon nije švedski sto, on se ili poštuje ili ne poštuje, a moje opredjeljenje jest poštovanje zakona u svakom mogućem pogledu", smatra Kovač.
S obzirom na to da se najviše neprimjerenog sadržaja kao što su govor mržnje i inkriminacija pojavljuje u online medijima i na društvenim mrežama, Kovač ističe da RAK nije nadležan za reguliranje sadržaja na internetu, društvenim mrežama i u štampi.
"Za ovu problematiku nadležno je Vijeće za štampu BiH. Urednici i izdavači štampe i online medija dužni su pridržavati se odredbi Kodeksa za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini. Kodeks je izveden iz postojećih evropskih standarda novinarske prakse i ima za cilj da postavi osnove sistema samouređivanja u štampi i online medijima", rekao je u razgovoru za Fenu generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije Predrag Kovač.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
