Diskriminacija i predrasude: U FBiH zaposlene samo dvije osobe sa Down sindromom
Sevdija Kujović, predsjednica 'Udruženja Život s Down sindromom FBiH' rekla nam je da su ključni faktori za zapošljavanje ove populacije porodica, obrazovanje, zakonska regulativa, sistem posredovanja i radno okruženje.
''Svi navedeni faktori zapravo čine mrežu u tranziciji od škole do posla. Mi smo ove godine napravili metodologiju na temelju višegodišnjeg rada u ovoj oblasti, a u kojoj je riječ upravo o dobroj pripremljenosti osoba sa Down sindromom da se prilagode različitim životnim sredinama i sve te barijere prepoznati i prevenirati'', istakla je Kujović.
Kujović je navela kako je ova metodologija nastala nakon višegodišnjeg rada u ovoj oblasti, ali i projekta 'I ja idem na posao'. Tako je prošle godine nekoliko mladih ljudi sa Down sindromom radilo jedan mjesec kako bi se identifikovali i riješili izazovi prilikom zapošljavanja.
''Iz te analize smo zaključili da nemamo dobre tranzicijske planove na šta smo se ove godine bazirali. Dokument je struktuiran tako da proziva sve neophodne faktore. Porodica je ključna, a zatim obrazovne institucije, poslodavci. Uzimajući u obzir da nam ne ide na ruku zakonska regulativa, ali stanje opet i nije toliko loše da se ne bi mogli odlučiti na zaposlenje bar jedne osobe'', pojasnila je Kujović.
Sagovornica je naglasila kako je bh. društvo prepuno predrasuda i nepovjerenja prema ovoj populaciji. Mišljenja su, kako je navela, da osobe sa Down sindromom ne mogu raditi i doprinijeti u bilo kojem obliku sebi, a ni društvu, a to je zapravo ključno jer bi se na taj način osjećali vrijednim i ekonomski stabilnim čemu zapravo svi i težimo.
''Međutim, te predrasude su nažalost nešto što se preko noći ne može promijeniti i iskorijeniti iz društva, ali možemo početi od stvaranja prilika za zapošljavanje osoba sa Down sindromom na otvorenom tržištu rada pa neka oni odaberu da li žele raditi ili ne'', kazala nam je Kujović.
Tokom prakse uočene su i prepreke koje su zasmetale mladima s Down sindromom kao što su: neadekvatni prostorni uvjeti, radno vrijeme, neuređen javni prijevoz (gužva u javnom prijevozu), ukoliko su radili u trgovinama prepreka su im visoke police, slab tisak, mali font cijena i kodova.
Kujović je dodala da se ova populacija najviše pronalazi u ugostiteljstvu. ''To je zbog toga što osobe sa Down sindromom vole ljude, izrazito su društveni i neki monotoni poslovi im ne bi dugo držali pažnju, ali stalna dešavanja i upoznavanja na radnom mjestu ih čine zadovoljnim i sretnim. Mi zaista očekujemo da ova metodologija bude dio sistema pogotovo obrazovnog, ali i Klubova za traženje posla u sklopu Službe za zapošljavanje. Cilj je sistemsko rješenje'', navela je Kujović.
Sandra Bjelan-Guska docentica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu odsjeka za Pedagogiju već tokom svog dugogodišnjeg rada imala je priliku upoznati osobe s Down sindromom različite životne dobi. Njena iskustva su, kako kaže i više nego dragocjena jer su one posebne ličnosti koje imaju velike mogućnosti samo ih trebamo podržati.
''Ali svjedok sam različitih iskustava s obzirom na to da je naše društvo diskriminirajuće i prepuno stereotipnih pojedinaca tako da je ova populacija često bila marginalizirana kako od vršnjaka tako i odraslih. Zbog toga je ključna porodica koja će ih pripremiti na sve životne izazove i olakšati im prilagodbu, ali ona opet ne može ponijeti svo breme'', rekla je Bjelan-Guska i dodala: '' Zato je obrazovna ustanova nekako najbliža jer će nastavno osoblje davati primjer drugim učenicima kako se trebaju ponašati prema vršnjacima koji su drugačiji od njih, ali ne i manje vrijedni''.
Osobe sa Down sindromom u svijetu završavaju fakultete, a s obzirom na to da u našoj državi inkluzija zaživljava postepeno nemamo takvih slučajeva. Ono što je pozitivno, kako nam je ispričala sagovornica, je to da nekoliko pripadnika ove populacije studira te se nada da će uskoro imati i prvog diplomanta.
''Konkretno na Filozofskom fakultetu imamo jednog studenta sa Down sindromom. Prva je godina, prilagođava se, a mi kao nastavno osoblje međusobno iznalazimo najbolje načine za prenošenje gradiva i svakako da je u cjelokupnom tom procesu prisutan individualni pristup'', ispričala je Bjelan-Guska.
Zineta Bogunić, ministrica za obrazovanje, nauku i mlade KS pojasnila je kako u osnovnim i srednjim školama postoje programi profesionalne orijentacije koje provode psiholozi sa učenicima.
''Možda bi trebalo potencirati i predložiti rješenja u Zakonu o srednjem i osnovnom obrazovanju, čija je izmjena u toku, kako to primijeniti i na osobama sa Down sindromom, sa nadarenom djecom i poteškoćama u razvoju. Također, postoje i mjere za poslodavce kada je riječ o zapošljavanju ove populacije, a to su poticaji i društvena osjetljivost'', poručila je ministrica Bogunić.
Još nema registra osoba s Down sindromom, ali pokrenut je softwer te je Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo u januaru ove godine preuzelo odgovornost da u njega unese podatke o pripradnicima ove populacije.
