Dodik i Krišto tvrde da je energetika nadležnost entiteta, ali ih Dejtonski sporazum demantira
Ova reakcija je uslijedila na izjavu člana Predsjedništva Željka Komšića da bez državnog zakona o gasu ni u kojem slučaju neće podržati priču o interkonekcijama.
"Što se tiče interkonekcija, mislim da BiH mora razviti sistem plinovoda osiguranjem novih pravaca i ta je potreba i više nego opravdana. Sve što se odnosi na takve prioritete da su to prioriteti BiH, ne vidim nijednog razloga da bi neko imao nešto protiv takvih projekata. Svako od nas ima obavezu poštovati Ustav. Kada je u pitanju donošenje Zakona o gasu, mi zaključak još nismo dobili od Predsjedništva. Što se tiče donošenja zakona to je nadležnost entiteta i mislim da se sve institucije trebaju pridržavati nadležnosti Bosne i Hercegovine", kazala je Krišto prilikom predstavljanja rad Vijeća ministara nakon 100 dana mandata ovog saziva.
Ovim riječima je Krišto, faktički podržala priču Milorada Dodika koji pokušava da razvlasti državu i svede je na pukog sprovoditelja volje nižih nivoa vlasti.
Krišto i Dodika negira i Aneks 9 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se zovu "Sporazum o osnivanju javnih poduzeća u Bosni i Hercegovini".
"Strane ovim osnivaju Povjerenstvo za javna poduzeća ("Povjerenstvo"), koje će ispitivati osnivanje javnih poduzeća Bosne i Hercegovine za pružanje zajedničkih javnih usluga, kao što su komunalne službe, energetika, poštanske i komunikacijske usluge, a za dobrobit oba entiteta", piše u Aneksu 9.
U ovom Aneksu se u članku 2. predviđa osnivanje transportnog poduzeća na državnom nivou sa funkcijom organizovanja i upravljanja prometnom infrastrukturom.
U članku 3. se predviđa da im ovo transportno preduzeće može služiti "i kao model za osnivanje drugih zajedničkih javnih poduzeća, kao što su ona za upravljanje komunalnim djelatnostima, energetikom, poštanskim i komunikacijskim uslugama".
Bosna i Hercegovina je i ugovorima sa Energetskom zajednicom preuzela obavezu da ostvari napredak u zakonodavstvu i uspostavljanju jedinstvenog energetskog tržišta u Bosni i Hercegovini. Još 2007. godine Vlada FBiH i Vlada RS-a su se obavezali na usvajanje državnog zakona o gasu.
Obaveza iz ugovora jeste i funkcioniranje tržišta električne energije i gasa po standardima tržišta energije Evropske unije, a jedna od osnovnih obaveza BiH jeste usklađivanje energetskog sektora sa Trećim energetskim paketom EU.
Suština tog paketa jeste davanje veće ovlasti nacionalnim regulatorima te poboljšanje saradnje državnih operatora prijenosnih sistema u svrhu osiguravanja sigurnosti opskrbe.
Prema tome, Krišto i Dodik kada tvrde da je energetika u potpunosti u nadležnosti entiteta ne samo da negiraju odredbe Dejtonskog sporazuma nego iznose i stavove koji su suprotni zahtjevima koji su pred Bosnu i Hercegovinu stavljeni na putu ka EU, a za koji se barem deklerativno zalažu i HDZ i SNSD.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
