Sukob interesa i sudovi
89

Dodik koči dva zakona na evropskom putu BiH: "Pritisak na pravosuđe je lakši kod kuće"

D. Be.
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Zakon o sudovima BiH i Zakon o sprečavanju sukoba interesa i dalje je nerješiva engima za vladajuću koaliciju. Kao što smo jučer pisali, istekao je rok koji su domaći lideri stavili sami pred sebe da usaglase ove zakone i upute ih Vijeću ministara, a zatim u parlamentarnu proceduru.
Predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik najslikovitije je objasnio šta je njemu sporno u predloženom nacrtu zakona o sprečavanju sukoba interesa, tačnije čega se on boji.

"A znate šta to znači? To znači da ćete sve što se radi u Republici Srpskoj prebaciti na sud i tužilaštvo koji nemaju ustavnu osnovu (Sud i Tužilaštvo BiH, op.a.). I to je stalna vrsta te klackalice. Pa eto nećete dobiti ni to, možete samo odlučivati ono što donosi Parlamentarna skupština BiH i Zakon o sukobu interesa i Zakon o sudu BiH i njegovo Apelaciono odjeljenje, a ne po odlukama visokog predstavnika i ne po zakonima koji donosi RS. Sud BiH nije nadređen sudovima u RS-u. Kad se nešto završi na Vrhovnom sudu Republike Srpske, to je završen proces. Nema više procesa, nema Suda BiH iznad tog suda. Ali oni žele da to urade", mišljenja je Dodik.

Dakle, Dodik neskriveno želi ograničiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa samo za nivo institucija Bosne i Hercegovine, dok bi niži nivoi vlasti, konkretno entitetski i općinski ostali u nadležnosti nižih sudova tj. entitetskih, kantonalnih i općinskih. U praksi, ukoliko bi se dogodio sukob interesa u RS-u, Dodik želi da to ostane na tom nivou, a ne da se Tužilaštvo BiH i Sud BiH bave tim predmetom.

On je ponovio da neće pristati da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu, iako je to u entitetu RS, jer tako žele predstavnici Trojke. Dodik smatra da, ako je dogovoreno da će biti u RS-u, onda politički predstavnici iz RS-a će odlučiti gdje će biti, a njihov zahtjev je isključivo Banja Luka.

Kao što smo već ranije pisali, poznavatelji prilika u pravosuđu smatraju da bi u tom slučaju, ako sjedište bude u Banjoj Luci, entitetske vladajuće strukture mnogo lakše mogle vršiti pritisak na pravosudne organe i sudske procese koji bi apelacijom iz Sarajeva selili u Banju Luku. To bi se, naprimjer, moglo dogoditi u i predmetu koji se trenutno pred Sudom BiH vodi protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića. Nakon što bi prvostepeni organ donio presudu, nakon žalbe, predmet bi se prebacio u Apelaciono odjeljenje u Banju Luku.

Također treba istaći i kakvu ulogu bi trebao imati Apelacioni sud, kao drugostepeni organ, dok i dalje ne postoji Vrhovni sud BiH kao krovna i krajnja instanca. Da li je Trojka odustala od formiranja Vrhovnog suda BiH?

Vladajućoj koaliciji (Trojka, SNSD i HDZ) ostalo je još sedam dana da usaglase sve što traži Brisel za otvaranje pregovora za članstvo u EU i pošalju izvještaj.