Dodik neće odgovarati, ali zašto druge gura u kršenje Schmidtove odluke
Osim toga, nametnuo je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Ovaj zakon će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja na web stranici Ureda visokog predstavnika (OHR) ili prvog dana od objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, koji god od tih dana nastupi ranije.
Schmidt je naglasio da očekuje da će se njegova odluka poštivati, a da će snositi posljedice oni koji to ne budu učinili. No, Dodik je i danas izjavio da će se entitetski zakon provoditi.
"Zakon će se sprovoditi onako kako i piše u njemu, republički organi tu imaju svoje obaveze. Nijednu njegovu (Schmidtovu, op.a.) odluku nećemo objaviti u službenom glasniku, što znači da neće biti primjenjiva u Republici Srpskoj", kazao je.
I sam je naglasio da će ovaj zakon sprovoditi entitetska administracija. S obzirom na to da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, čiji je Dodik član, nije nadležno po pitanju upisa vlasništva državne imovine, Dodik vjerovatno ne bi krivično odgovarao za implementaciju Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
Vrlo je izgledno da bi zato odgovarali svi oni koji bi ga primjenjivali, a među kojima su i oni koji rade u geodetskoj upravi. Svjestan da pravno nije odgovoran, Dodik hrabri druge na kršenje zakona.
Zakon o nepokretnoj imovini je jedan od onih kojima vlast u Republici Srpskoj nastoji da ovaj entitet učini što autonomnijim. Pojedini smatraju da je to zapravo jedan od koraka ka separatizmu.
Republika Srpska je državu pokušala lišiti imovine i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Zakonom o šumama i šumskom zemljištu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je oba zakona proglasio neustavnim. To znači da navedena imovina nije u entitetskom, već državnom vlasništvu. Entitetska vlast je poručila da neće poštivati odluke Ustavnog suda.
Schmidtove odluke i odluke Ustavnog suda nameću više pitanja, a neka od njih su egzistencijalno važna za Republiku Srpsku.
Ovaj entitet se zadužio i na Londonskoj berzi za 350 miliona eura. Nije poznato da li su vladajući založili i ono što je državna imovina ako se dug ne bude mogao vraćati. Ukoliko jesu, to bi moglo značiti da su kupci obveznica uskraćeni za informacije o imovini koja nije mogla biti založena - jer nije entitetska, već državna.
Republika Srpska i Srbija su odlučile da zajedno grade hidroelektrane na Drini. Rijeke nisu entitetska imovina, tako da ovaj projekat, koji državna vlast nije razmatrala, a trebala je, stoji pod velikim znakom pitanja.
Isti slučaj je i sa namjerom da Republika Srpska i Srbija zajedno grade aerodrom u Trebinju. Plan je da se gradi na zemljištu koje je kategorizirano kao poljoprivredno. Napominjemo da je Ustavni sud odlučio da je i poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, što znači da se državna vlast mora pitati i o ovom projektu.
Vahid Halilhodžić pomaže svojoj rodnoj Jablanici, uplatit će značajan novčani iznos
