Sve plaćaju građani RS-a
50

Dodikov "turistički" put na samit BRICS-a u potrazi za međunarodnom relevatnosti

Piše: Nihad Žunić
Milorad Dodik u BRICS-u vidi priliku da glumi "neizolovanost" (Ilustracija: A.L./Klix.ba)
Milorad Dodik u BRICS-u vidi priliku da glumi "neizolovanost" (Ilustracija: A.L./Klix.ba)
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik boravi u Kazanu na 16. samit država BRICS-a. Njegov put, kojeg finansiraju građani RS-a, ne može se opisati nikako drugačije nego kao turistički, jer političke svrhe definitivno nema.
Na samitu BRICS-a, između ostalih, učestvuju lideri zemalja Rusije, Brazila, Indije, Kine, Južne Afrike, Egipta, Etiopije, Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Pored njih, tu su i lider brojnih nepriznatih republika povezanih s vlastima u Rusiji te predsjednik bh. entiteta RS.

Građani plaćaju, Dodik dobija

Dakle, kada pogledamo ovu grupu, jasno je da je Dodikovo putovanje, koje su obilno platili građani entiteta kojeg vodi, turističko u odnosu na ono što može donijeti politički za RS, odnosno za Bosnu i Hercegovinu.

Dodikov motiv, s druge strane, je dvostran. S jedne strane, svaki odlazak u Rusiju ili bilo kakav kontakt s predsjednikom ove zemlje Vladimirom Putinom donosi značajne političke poene. S druge, Dodik u Kazanu traži bilo koga s kim bi razgovarao, kako bi mogao reći da nije izolovan.

Njegovo anti-dejtonsko djelovanje, koje uključuje zanemarivanje odluka visokih predstavnika u BiH kao i otvorene težnje ka secesiji, izolovalo je Dodika i njegove kadrove u SAD-u i dobrom dijelu Evrope.

Zbog toga se agresivno okrenuo ka Istoku, čime želi kroz veze s autoritativnim liderima poput Putina reći kako ga "ne zanimaju" američke sankcije.

Međutim, ako pratimo put novca, jasno je da se svi ti sastanci s kojima će se Dodik dičiti po povratku u BiH služe samo za njegov lični politički opstanak te da to neće donijeti opći prosperitet.

Jasno je gdje novac vodi

Bosna i Hercegovina te entitet RS kao njen dio, ima minimalnu trgovinsku aktivnost s državama koje formiraju BRICS. Jednostavno rečeno, Rusija je potpuno izolovana, dok su druge države predaleko.

S druge strane, članice EU poput Hrvatske, Austrije i Njemačke su neke od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera naše zemlje. Tu su i države van EU poput Srbije, Crne Gore i Albanije, ali su čak i ove zemlje, barem nominalno, na putu ka članstvu u ovom evropskom bloku.

Istini za volju, Dodik se iz Kazana možda vrati s nečim konkretnim, poput helikoptera za MUP RS, ali i to neće biti u korist svih građana, već više kao politički alat za nadolazeće opće izbore.

Kada uzmemo u obzir širu sliku, jasno je da Dodikovo putovanje u Kazan nije ništa drugo do miks turističkog i očajničkog. Turistički je jer prave svrhe suštinski nema, a očajnički jer se Dodik, imajući u vidu situaciju u kojoj se nalazi, "hvata za slamke" na međunarodnoj političkoj sceni.

Međutim, čak i ako uspije organizovati sastanak s nekim od važnijih članova sastanka, poput lidera Rusije ili Kine, pitanje je kako lider RS-a to planira pretvoriti u nešto konkretno što može predstaviti svojim glasačima.

Glasači u RS-u, koliko god nakloni Rusiji, u jednom trenutku će morati biti svjesni da silni sastanci s Putinom njima ne donosi ništa osim "pozitivnih poruka" i nominalne "podrške."

Populizam s rokom trajanja

U kontekstu konkretne podrške, Rusija, a za druge države BRICS-a ne vrijedi ni trošiti riječi, građanima RS-a ne znači skoro pa ništa.

Na kraju, ako sagledamo situaciju kroz ekonomski spektar, Dodik je vjerovatno više koštao budžet RS-a time što je otišao u Kazan, nego što će donijeti ekonomskog benefita.

Populizam kojeg propagira Dodik jeste uspješan, što sugerišu njegove izborne pobjede, ali ima rok trajanja. On će nastupiti kada novca nestane, a s ovakvom politikom, može se reći da je ta poenta u doglednoj budućnosti neizbježna.