Duranović o Danu državnosti: Političke podjele utječu i na naša podijeljenja sjećanja
Kako politika u BiH iskrivljuje historiju, prokomentarisao je Duranović za naš portal povodom današnjeg praznika.
Dok smo se kroz anketiranje običnih građana na ulicama uvjerili da mladi ne žele govoriti o značaju i obilježavanju Dana državnosti BiH, da li zbog neinteresovanja ili historijskog neznanja, profesor Duranović vjeruje da postoje oni koji njeguju datume kakav je 25. novembar.
S obzirom da najčešće komunicira sa studentima historije i srodnih disciplina, Duranović kaže da je u "prirodi njihovog zanata" da mnogo govore o odnosu prošlosti, načinu kreiranja zvaničnih kalendara sjećanja, obilježavanja bitnih datuma i slično.
"Ipak, do one mjere koja je meni poznata, a ponajviše prema aktivnostima koje poduzimaju mladi udruženi u različite nevladine organizacije, mislim da postoji značajan broj onih koji ne samo da razumiju prirodu i vrijednosti obilježavanja 25. novembra nego tome aktivno doprinose svojim angažmanom. Nekada su to studentske tribine, nekada radionice sa đacima ili nešto slično, ali ne bismo mogli kazati da takvih sadržaja nema. Da li takvih sadržaja može biti više i mogu li biti kvalitetniji, sigurno da", kaže Duranović.
Bosanci i Hercegovci 25. novebra 1943. godine pokazali su odlučnost da njihova zemlja bude zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata, a profesor kaže da današnja BiH baštini antifašističku tradiciju te vjeruje da većina građana u BiH ima pozitivan stav prema tome.
"Situacija je, pak, bitno drugačija u interpretacijama pojedinih segmenata kako iz historije Drugog svjetskog rata, tako i cjelokupnog poslijeratnog perioda pa sve do disolucije Jugoslavije. Velika većina aktera javnih debata o tome, nažalost, ima kako vrlo jasnu ideološku poziciju iz koje promatra predmet diskusije, isto tako i vrlo skromno znanje o prošlosti što je 'dobitna kombinacija' za pogrešno razumijevanju historije. Zbog toga ne treba da čudi što danas možemo čuti mnošto glasova nezadovoljstva trenutnim stanjem i transformiranim interpretacijama značaja 25. novembra. Tome, naravno, treba dodati i činjenicu da nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, od 1995. godine do danas, mi imamo bitno drugačiju ustavnu i administrativnu strukturu države", kaže Duranović.
Stoga, na naše pitanje koliko neslaganja državnih organa, onih koji su zaduženi za ustavna tumačenja te bojkotiranje Dana državnosti BiH u entitetu Republika Srpska, utječu na društvenu svijest o Danu državnosti BiH, Duranović odgovara da podjele u ustavno-administrativnom uređenju države itekako utječu na sve dodatne podjele u društvu.
"Političke podjele utječu i na posljedično i veoma podijeljena, vrlo često suprotstavljena sjećanja na bilo koji period bosanskohercegovačke prošlosti, pa tako i na savremenu historiju", ističe Duranović.
Šta je država BiH ostala dužna svojim građanima od 25. novembra 1943. pa do danas, sarajevski profesor historije kaže da najbolje govori odnos građana BiH prema državi i njenim vrijednostima.
"Teško je navedeni vremenski period promatrati kao jedinstvenu cjelinu, prije svega zbog okolnosti 1990-ih godina u širem jugoistočnoevropskom kontekstu, ali imam osjećaj kako je većina građana Bosne i Hercegovine najviše osjetljiva na manjak pravednosti i pravde u društvu. Treba naglasiti da su prava i obaveze države prema građanima i građana prema državi dvosmjerna ulica", zaključio je Duranović.
Podsjećamo, na današnji dan 1943. godine u Mrkonjić gradu, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, Bosna i Hercegovina obnovila je svoju državnost koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.
Zaključak tadašnjeg zasjedanja ZAVNOBiH-a jeste da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.
