Evropska unija traži ukidanje dvije škole pod jednim krovom u BiH, Hrvatska se protivi
U prijedlogu dokumenta Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Bosne i Hercegovine zatraženo je ukidanje fenomena postojanja "dvije škole pod jednim krovom".
Dokument je dostavljen na razmatranje prije skorašnjeg susreta tog zajedničkog tijela, no za njega ne postoji definitivna saglasnost svih predstavnika, kako u EU, tako ni u Bosni i Hercegovini, piše u današnjem broju Večernji list.
Na njegovoj provedbi posebno insistiraju predstavnici njemačke administracije koji su naveli kako je riječ o segregaciji djece i nastavku nacionalnih podjela u zemlji. Pri tome se zalažu za uvođenje jedinstvenog nastavnog plana i programa te zajedničkog obrazovanja djece nezavisno o njihovim jezičkim i drugim posebnostima.
Taj prijedlog još uvijek nije formalno stajalište Evropske unije, jer mu se protive predstavnici Hrvatske u njenim institucijama. Argumet za to je i postojanje pravomoćne presude Vrhovnog suda Federacije BiH koji je odbacio pokušaj da se očuvanje kulturnog i jezičkog identiteta predstavi segregacijom, a praksa "dvije škole pod jednim krovom" nečim što treba automatski ukinuti.
Naime, Vrhovni sud Federacije BiH, što je najviša sudska instanca u ovom entitetu, time je odbacio zahtjev za reviziju presude Kantonalnog suda u Travniku koji je također ocijenio kako rad po posebnim nacionalnim planovima i programima nije oblik diskriminacije i segregacije djece.
"Mogućnost i postojanje dvaju nastavnih planova i programa na bosanskom i hrvatskom jeziku sa zajedničkom jezgrom saglasno je i s Konvencijom protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju, koju je BiH ratificirala", navodi se u presudi Vrhovnog suda FBiH, koju je potpisala predsjedavajuća Vijeća Fatima Imamović.
Pri tome je u toj odluci precizirano kako bi se diskriminacijom mogla smatrati situacija u kojoj djeca ne bi imala pravo na zadržavanje jezičke posebnosti.
"Osnivanje ili održavanje posebnih odgojno-obrazovnih ustanova i sistema zbog vjerskih ili jezičkih razloga ne predstavlja diskriminaciju", ističe se u presudi.
Naime, Udruženje "Naša djeca" iz Sarajeva ranije je tužilo nekoliko školskih ustanova u SBK tvrdeći kako provode segregaciju. Nakon presude Kantonalnog suda zatražili su reviziju kod Vrhovnog suda protiv Ministarstva obrazovanja SBK, ali i osam školskih ustanova u Vitezu, Bugojnu, Busovači, Gornjem Vakufu/Uskoplju, Jajcu i Gromiljaku kod Kiseljaka. Udruženje je tražilo obustavu te prakse, ali i finansijsku nadoknadu.
Ključnim za donošenje takve odluke pokazale se se upravo relevantne evropske odredbe, ali i izvještaj Odbora za ljudska prava usvojen na sjednici Vijeća ministara BiH iz kojeg proizilazi da je u obrazovanju došlo do poboljšanja te da sedamdeset posto sadržaja u nastavnim planovima čini zajednička jezgra. Time su uklonjeni elementi segregacije, navodi se u odluci Suda, piše Večernji list.
