Na konferenciji za medije upriličenoj ovim povodom istaknuto je, između ostalog, kako je provedena studija pokazala da je korupcija u BiH duboko ukorijenjena u svim sektorima, kao i da je ona osnovna kočnica za strana ulaganja, ne samo u BiH, već i u drugim zemljama zapadnog Balkana.
Zamjenik šefa Delegacije EU u BiH, Renzo Daviddi, je izjavio kako je stepen korupcije u našoj zemlji veoma visok, ali da je on na sličnom ili istom nivou kao i u ostalim zemljama u našoj regiji. "Kada se taj stepen uporedi sa drugim zemljama u Evropi, on je dosta visok", rekao je Daviddi.
On je dodao kako se u vezi sa ovim pitanjem nameću dva ključna zaključka. "Prvi je taj da je korupcija kao pojam duboko ukorijenjena u svakodnevnom poslovnom djelovanju u svim sektorima u BiH, a drugi je nedostatak povjerenja u pravosudno rješavanje ovih slučajeva, što na direktan način sprečava strana ulaganja u ovu zemlju, ali i u druge zemlje zapadnog Balkana", kazao je on.
Istrage bez rezultata
Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, kazao je kako je kod nas na sceni sistemska korupcija na koju nije imun nijedan sektor. Naveo je kao poražavajuću činjenicu da istrage o koruptivnim djelima, koje su pokretane protiv najviših zvaničnika, poput premijera, komesara i ministara, nisu rezultirale osuđujućom presudom.
"Ovo je sistemski problem i nezahvalno je sada etiketirati samo pravosuđe u tom smislu. Međutim, stepen nepovjerenja građana prema pravosuđu na indirektan način govori o tome ima li korupcije u njemu", kazao je Lisak.
Michael Jandl iz UNODC-a je kazao kako se ne može govoriti o konkretnim imenima kompanija ili pojedinaca, budući da je studija rađena za potrebe prikupljanja relevantnih zbirnih podataka, neophodnih za pripremu politike, koju treba voditi protiv ove pojave.
Osamdeset posto mita daje se u gotovini
Rezultati predstavljeni u ovom izvještaju pokazali su da građani BiH smatraju korupciju četvrtim najvažnijim problemom sa kojim se suočava naša zemlja, odmah nakon nezaposlenosti, rada Vlade i siromaštva. Nadalje, ustanovljeno je da je svaki peti građanin u dobi od 18 do 64 godine bio izložen, bilo direktno, ili preko člana porodice, podmićivanju javnog zvaničnika, a isto tako svaki peti građanin je dao mito. Također, žene češće daju mito u vidu hrane ili pića, dok muškarci za to koriste novac. Blizu 80 posto mita u BiH se daje u gotovini, a prosječan iznos mita je 220 KM.
"Rasprostranjenost mita je znatno veća u FBiH nego u RS-u, uz omjer 25,3:10,5 posto. Glavni ciljevi davanja mita u BiH su izbjegavanje plaćanja kazne (25 posto) i ubrzavanje procedure (25 posto). Mito se najviše daje ljekarima, policajcima i medicinskim sestrama. Građani uglavnom ne prijavljuju mito jer imaju korist od podmićivanja, ili zato što misle da za to nikog nije briga", navedeno je, između ostalog, u ovom izvještaju.
Bivša voditeljica Wendy Williams proglašena kognitivno oštećenom i trajno nesposobnom osobom
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
