Guardian o Trebevićkoj žičari: Simbol Sarajeva koji je namijenjen svim građanima
Pazite, snajper! - bili su zvukovi upozorenja građanima koji su bili izloženi nišanima snajperista s Trebevića i svakodnevno su odjekivali ulicama Sarajeva.
Guardian piše da je Trebević postao simbol agresije na BiH i o tome je svjedočilo desetine hiljada građana koji su preživjeli, ispričao je planinski vodič Fikret Kahrović.
"Trebević je bio jedino mjesto gdje su građani mogli uživati u čistom zraku, dok se grad 'gušio' u smogu, međutim, sve se promijenilo kada je ova planina postala naš neprijatelj", ispričao je Kahrović.
Danas, 26 godina nakon opsade Sarajeva, zapravo se obilježavaju i 73 godine od kada je ovaj grad pobijedio fašizam te se građani i vlasti glavnog grada BiH nadaju da će se većina sjećanja na taj period oživjeti ponovnim otvaranjem Trebevićke žičare.
Guardian je opisao izgled novih kabina žičara te je naveo da će ih biti ukupno 33 i da će biti u olimpijskim i bojama državne zastave te da će na taj način biti podsjetnik na Zimske olimpijske igre iz 1984. godine održane u Sarajevu.
Nova žičara imat će istu rutu i iz Starog Grada putovat će prema "plućima Sarajeva" kako su građani nazvali Trebević koji se izdiže iznad cijelog grada.
Nakon proglašenja nezavisnosti BiH, 3. marta 1992. godine, čuvar Trebevićke žičare Ramo Biber bio je prva žrtva rata. Ubili su ga pripadnici JNA i pripadnici srpskih jedinica kojima je bio cilj da zauzmu Sarajevo i smjeste se na njegove ključne pozicije.
Četiri sedmice nakon toga, 5. aprila 1992. godine, započela je opsada Sarajeva koja je trajala 1.425 dana i to je bila najduža blokada grada u modernoj historiji.
U augustu 1995. godine kada je ubijeno hiljade civila, NATO je napokon intervenisao te su Srpske snage bile primorane da se povuku, a ubrzo nakon toga je uslijedilo potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je prekinut rad i uspostavljen mir, međutim, on je donio i podjelu BiH na dva entiteta Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Trebević je tako postao planina koju dijeli granica između dva entiteta, a u ratnim dejstvima je uništeno ovo poznato odmaralište i sva njegova infrastruktura.
Nekoliko godina kasnije ponovo je počela izgradnja hotela, restorana i poboljšavanje infrastrukture na Trebeviću, čime je ova planina postepeno oživljavala. Za većinu je ponovno otvaranje Trebevićke žičare jedan od posljednjih koraka ka njegovoj potpunoj obnovi. Također, Sarajevo je postalo i turistički centar koji su posjetili ljudi iz cijelog svijeta.
"Trebevićku žičaru će svi koristiti i smatram da je veoma bitno da buduće generacije odrastaju uz nju. Stari duh Sarajeva se nikada ne može vratiti, međutim, uvijek možemo kreirati nova sjećanja uz ovu legendarnu planinu Trebević", ispričala je građanka Sarajeva.
Guardian je spomenuo i to da su postojale nesuglasice u vezi s utvrđivanjem cijena karata za vožnju Trebevićkom žičarom, kao i to da je ona jedan od najvećih infrastrukturnih projekata koji je urađen u BiH u godinama nakon rata. Dodali su da je njena konstrukcija koštala blizu 20 miliona KM te da je značajan iznos donirao filantrop Edmond Offermann i riječ je o četiri miliona eura.
Na kraju je odlučeno da će građani Sarajeva povratnu kartu za vožnju Trebevićkom žičarom plaćati 6 KM.
"Neću dopustiti da žičara bude samo za elitu. Ona pripada svim građanima Sarajeva, a Trebević je jedan od naših najvećih parkova prirode", rekao je gradonačelnik Abdulah Skaka.
Strani turisti će kartu plaćatim 20 KM, a Skaka je rekao da je to znatno jeftinije nego što je u ostalim gradovima Evrope.
U čast povratka Trebevićke žičare članovi grupe Ambasadori iz Sarajeva su otpjevali pjesmu "Trebević opet silazi u grad" te time podsjetili da se Sarajevu ponovo vraća njegov simbol i to kao poklon za njegov dan.
