Šešelj se 23. februara 2003. godine dobrovoljno predao Haškom sudu, gdje se izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice, koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.
Od tada je u pritvoru u Sheveningenu, a njegov predmet je i dalje u pretresnom postupku, koji je počeo 2007. godine. Tužilaštvo je krajem 2010. završilo iznošenje dokaza, a optuženi, koji se sam brani, nije želio da iznosi nikakve argumente odbrane.
Pretresno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju izdalo je 13. juna nalog kojim se strane u postupku pozivaju da iznesu mišljenje o mogućnosti da se optuženi Šešelj privremeno pusti na slobodu.
Vojislav Šešelj je obavijestio Pretresno vijeće Haškog suda da, ukoliko bude odlučeno da ga privremeno puste na slobodu, neće prihvatiti nikakva ograničenja, osim onog da neće napuštati teritorij Srbije.
Lider srpskih radikala je unaprijed upozorio sudije da se, u slučaju dopusta, neće pridržavati uvjeta, odnosno da se neće periodično javljati policiji niti nositi "ogrlice, narukvice ili nanogice", kao i da će nastupati u medijima i na javnim skupovima i "kritikovati Haški tribunal kao nelegalni međunarodni sud", prenosi Sense.
Šta će Ukrajini donijeti upotreba ATACMS-a duboko u Rusiji: Meta postaju brojni ciljevi
