Haški sud izrekao svoju posljednju presudu, formalno zatvaranje 31. decembra
Žalbeno vijeće je potvrdilo skoro sve osuđujuće presude koje je Pretresno vijeće izreklo Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću u odnosu na događaje koji su se odigrali od 1992. do 1994. godine u osam opština i pet zatočeničkih centara na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Vijeće je, također, potvrdilo kazne koje je izreklo Pretresno vijeće, koje je osudilo Prlića na 25 godina zatvora, Stojića, Praljka i Petkovića na po 20 godina zatvora, Ćorića na 16 godina zatvora, i Pušića na 10 godina zatvora.
Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić, i Pušić ostaju osuđeni za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija, konkretno za ubistvo, hotimično lišavanje života, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju, protivpravno zatočenje civila, prisilni rad, nečovječna djela, nečovječno postupanje, protivpravno i bezobzirno uništavanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, protivpravne napade na civile i protivpravno terorisanje civila.
Osim toga, Prlić, Stojić, Petković i Ćorić ostaju osuđeni za silovanje, nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje), protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Praljak također ostaje osuđen za protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu. Ćorić dodatno ostaje osuđen za više zločina za koje snosi odgovornost kao nadređeni.
Žalbeno vijeće je također potvrdilo zaključak Pretresnog vijeća da su od polovine januara 1993. optuženi bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, sa izuzetkom Pušića, koji mu se pridružio u aprilu 1993. Žalbeno vijeće je, također, potvrdilo kako je zaključak Pretresnog vijeća da je cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.
Žalbeno vijeće je prihvatilo neke žalbene osnove Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića, i Tužilaštva, dok je u potpunosti odbacilo žalbe koje su uložili Prlić i Pušić. Kao posljedica prihvatanja tih žalbenih osnova, Žalbeno vijeće je poništilo ograničen broj zaključaka koji su potkrepljivali određene osude sve šestorice optuženih.
Sva šestorica optuženih, kao i Tužilaštvo, uložili su žalbe na presudu Pretresnog vijeća III izrečenu 29. maja 2013. Tokom podnošenja podnesaka u ovom predmetu, koje je završeno 29. maja 2015.godine, ukupno je zavedeno više od 12.000 stranica žalbenih podnesaka. Žalbeni pretres održan je od 20. do 28. marta 2017.
Žalbeno vijeće je radilo u sastavu sudija: Carmel Agius, predsjedavajući, sudija Liu Daqun, sudija Fausto Pocar, sudija Theodor Meron i sudija Bakone Justice Moloto. Sudija Liu je priložio izjavu, djelomično protivno mišljenje i protivna mišljenja. Sudija Pocar je priložio protivna mišljenja.
Od svog osnivanja Međunarodni sud je podigao optužnice protiv 161 osobe za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine. Završetkom ovog posljednjeg žalbenog postupka, postupci protiv svih 161 osoba su okončani i rad Međunarodnog suda je završen.
Nakon 24 godine rada, Međunarodni sud će formalno biti zatvoren 31. decembra 2017. godine, navodi se u saopćenju.
