Izložba je plod ljubavi prema računarima kolekcionara starih modela Maglena Stipčevića, koji na ovaj način svoje sugrađane želi edukovati o historiji, ali i zabaviti ih. Čak 98 posto eksponata je funkcionalno te će poslužiti kao neki vid vremeplova kroz razvoj računarske tehnologije. Osim računara tu su i stari digitroni koji također daju bitan uvid u razvoj takve vrste tehnologije kroz vrijeme.
Na izložbi će biti prikazano 110 eksponata, od '70-ih godina pa do 2008. godine.
Stare dobre igrice
"Ovo je prva planirana izložba koja će poslužiti kao uvod u otvorenje Muzeja starih računara. Svakako, ovom izložbom želimo privući pažnju i ostalih kolekcionara kako bismo upotpunili ponudu eksponata za planirani muzej. Organizirali smo i nagradnu igru kako bismo privukli pažnju na ovu ideju. Na izložbi će biti upaljeno 20-ak starih računara i na nekim od njih će biti igrice iz tog doba. Posjetilac koji bude imao najviše poena nakon četri dana će dobiti iPod", ispričao nam je Stipčević.
Stipčević je i vlasnik većine trenutnih eksponata, među kojima su računari raznih svjetskih vodećih brendova, kao što su Apple, IBM, HP, Dell, Commodore, Atari... Tu su i digitroni HP, Texas Instruments, Sharp, Casio i Psion, a svi uređaji će, nakon izložbe, biti spremljeni za muzejsku postavku.
Organizator izložbe iz postavke posebno izdvaja računare sa naših prostora - Galaksiju, koja se u doba zabrane uvoza računara sklapala iz dostupnih komponenti, sarajevski Iris sa cijelom gamom računara te Orao, školski računar.
Kako su razmišljali tadašnji inžinjeri
Stipčević objašnjava kako ovakve kolekcije računara predstavljaju jedinstven vremeplov kroz razvoj računarske tehnologije, od razvoja komponenti koje su korištene u njihovoj kreaciji do razvoja operativnih sistema i njihovih funkcija u potpunosti. Oni su idealna slika razvoja koji je računarska industrija prošla od njenog početka do današnjeg takmičenja nanotehnološkim izvođenjima i funkcionalnostima modernog računara.
Ovisno o modelu i proizvođaču, vidljivo je na svakom primjeru da su današnji modeli napredniji u izvođenju svojih zadataka. Ali, kada pogledate kroz historiju i uporedite računare različitih proizvođača, koji su proizvodili svoje najpoznatije modele '70-ih, '80-ih i '90-ih godina prošlog stoljeća, možete stvoriti jasnu sliku kako su razmišljali tadašnji inžinjeri, koje funkcije su zadovoljavale potrebe korisnika, kako su se jednostavnom upotrebom tadašnje tehnologije rješavali problemi koje moderna tehnologija rješava na potpuno drugačiji način, kazao je Stipčević.
Zavisno od zadatka, primijeti se i da su nezavidne performanse starih računara. Stipčević kaže da se ne smije zaboraviti kako su to modeli koji su radili izvanredne zadatke za svoje vrijeme. Silicon Graphics model, koji je jedan od eksponata, je izuzetan primjer renderiranja 3D modela, koji predstavljaju izazov i za modele današnjih generacija. Naravno, današnji računari su nekoliko hiljada puta brži.
Historija računara je dio historije čovjeka
Tadašnji zahtjevi su bili mnogo jednostavniji i vjerovatno se veliki broj zadataka koji se danas radi računarski radio ručno, objašnjava nam Stipčević i dodaje kako je istovremeno to bilo vrijeme kada su ideje o upotrebi računarskih funkcija kao zamjene za ručni rad došle u upotrebu, od općeg računanja i funkcija potrebnih za proste zadatke do računica potrebnih za 3D modeliranje. Sve je to nastalo u tom periodu i bit će prikazano na izložbi u njenom najjednostavnijem i najshvatljivijem obliku: kroz vizualni susret sa historijom računara.
Kao razlog zašto stari računari postaju opet važni, Stipčević navodi da je to isto kao što je za današnju historiju čovjeka važno ko je s kim ratovao u srednjem vijeku. "Važno je razumijevanje tehnologije i njenih kreatora kroz vrijeme. Historija računara je danas bitan dio historije čovjeka, zbog nezaobilaznog korištenja računara u svakodnevnom životu svakog pojedinca", zaključio je Stipčević.
Panika u Kijevu: Prvi put od ruske invazije ukrajinski parlament otkazao sjednicu
