Husein ef. Smajić: Gazi Husrev-begova biblioteka je lučonoša znanja bosanske kulture
"Mi smo izuzetno ponosni na ovaj objekat, Gazi Husrev-begovu biblioteku koja je lučonoša znanja bosanske kulture, posebno tradicije muslimana BiH i cijelog Balkana. Ovom prilikom želim zahvaliti narodu i vladi Katara, koji su nam pripremili ovaj ambijent da možemo organizovati sve kada je u pitanju kultura prošlosti i sve ono što ukazuje na vrijednosti islama", rekao je Husein ef. Smajić, zamjenik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH.
Svi prisutni istakli su kako su svi objekti Gazi Husrev-bega ponos muslimana u BiH i svih Bošnjaka jer u sebi sadrže tradiciju, znanje iz prošlosti, ali i buduću tradiciju ove zajednice.
JP BH Pošta je putem izložbe markica dalo pregled događaja muslimanske tradicije na ovim prostorima. Tu su markice koje je štampalo preduzeće BH Pošta, a neke su u vlasništvu Gazi Husrev-begove biblioteke.
"U zajedničkom aranžmanu priredili smo ovu izložbu koja sadrži više od 300 markica. Jedna markica datira iz 1539. godine s motivom Gazi Husrev-begove džamije i baštini vrijednosti islama u našoj domovini već gotovo 500 godina", rekao je generalni direktor JP BH Pošta Mujo Butković.
U okviru obilježavanja ove značajne godišnjice prof. dr. Fikret Karčić održat će predavanje o temi "Gazi Husrev-begova biblioteka na pragu 21. vijeka". Istakao je da je ovo vrlo važna godišnjica jer Gazi Husrev-begova biblioteka predstavlja najstariju naučno-obrazovnu instituciju u BiH.
"Sa svojim bogatim zbirkama važna je za BiH, Balkan i Evropu. Važna je i zbog toga što islamski rukopisi i dokumenti nisu obični artefakti u muzeju već se nalaze kao živa tradicija naroda koji je razvijao i čuvao te dokumente i rukopise. Mislim da je važno naglasiti činjenicu da je Gazi Husrev-begova biblioteka pridružena članica UNSA, a ako uzmemo u obzir godine osnivanja i značaj ove ustanove, mislim da bi sarajevski univerzitet trebao uzeti godinu osnivanja biblioteke kao godinu osnivanja UNSA", rekao je Karčić.
Gazi Husrev-begova biblioteka najstarija je javna biblioteka u Bosni i Hercegovini koja radi kontinuirano od osnutka 1537. godine.
U njoj se čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoistočnoj Evropi, što predstavlja najveći doprinos naučnoj i kulturnoj važnosti, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego za cijeli region i šire. Fond biblioteke ima oko 100.000 kodeksa rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i dokumenata na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i nekim evropskim jezicima. Najstariji rukopis je Gazalijevo djelo "Ihjau ulumi-d-din" na arapskom jeziku, prepisano za autorova života 1105. godine. Također, određeni fond knjiga dostupan je i u digitalnom formatu.
