BiH
0

Institucije RS-a pomažu odbrani Karadžića i Mladića u Hagu

FENA
Haški tribunal
Haški tribunal
Tužilaštvo i sudska vijeća Haškog tribunala su prošle godine tražili određenu dokumentaciju od institucija Republike Srpske (RS) u vezi s postupcima koji se vode u tom sudu, a zahtjeve za pomoć tražila je i dobila odbrana trojice haških optuženika, Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Vujadina Popovića, navodi se u izvještaju Vlade RS-a o saradnji s Haškim tribunalom u 2012., koji je u posjedu Fene.

Precizira se da su tužilaštvo i sudska vijeća Haškog suda uputili 11 zahtjeva MUP-u RS-a koji su se odnosili na dostavljanje razne dokumentacije, dosjea, provjera adrese boravišta određenih osoba i njihovih telefonskih brojeva.

Također, zahtjevi su se odnosili i na tri sudska naloga (Subpoena ad testificandum) za tri osobe, a u vezi s postupcima koji se vode u Međunarodnom krivičnom sudu u Haagu (MKSJ), a koje je inicirala odbrana optuženih.

"Obaveze su izvršene u predviđenim rokovima u skladu s odlukama i rezolucijom Narodne skupštine i Vlade RS-a, kao i pozitivnim zakonskim propisima koji utvrđuju način rada i postupanje policije u ovoj oblasti", stoji u ovom izvještaju.

Zahtjevi su se odnosili na dostavljanje dokazne dokumentacije, provjere i utvrđivanja određenih činjenica i podataka za potrebe Tužilaštva MKSJ, putem Kancelarije Predsjedništva BiH broj 2 za saradnju s MKSJ i putem sarajevske Kancelarije MKSJ u Haagu.

Centar Vlade RS-a za istraživanje ratnih zločina je također, kako se dodaje, postupajući po zahtjevima advokatskih timova odbrane optuženih od Haškog tribunala, za pružanje pomoći u pripremi stručne odbrane, ostvario kontakt s tri stručna tima odbrane, i to s timom odbrane Ratka Mladića, Radovana Karadžića, te timom odbrane optuženog Vujadina Popovića u predmetu "Srebrenica, juli 1995. godine".

"Ova vrsta saradnje s advokatskim timovima haških optuženika se i dalje nastavlja i ona će činiti jednu od osnovnih aktivnosti Centra", stoji u Vladinom izvještaju.

Navodi se i da su Centar za istraživanje ratnih zločina i MUPRS-a u 2012. nastavili ispunjavanje obaveza i provođenje intenzivnih aktivnosti koje se odnose na istraživanje i dokumentovanje krivičnih djela ratnog zločina počinjenih nad pripadnicima srpskog, ali i drugih naroda koje su počinile vojne, paravojne i druge formacije u vrijeme tragičnih sukoba na području BiH.

Podsjeća se i da su date garancije RS-a, pa je od 13. do 26. januara 2012. haški optuženik Vinko Pandurević boravio na području RS - BiH pod 24-satnim nadzorom pripadnika Specijalne jedinice policije MUPRS-a.

Osuđeni Vinko Pandurević je 26. januara 2012. godine s aerodroma „Butmir“ Sarajevo redovnim letom uz prisustvo pripadnika MUPRS-a vraćen u pritvorsku jedinicu u Holandiju.

Iako je Vlada RS-a dala garancije za privremeni boravak na teritoriji RS-a Vujadina Popovića, o čemu je 20. augusta 2012. godine obaviješten advokatski tim odbrane, njegov privremeni boravak nije odobren nalogom od Pretresnog vijeća MKSJ.

Podsjeća se i da je Tribunal u Haagu nastavio intenzivnije konsultacije s predstavnicima zemalja u regionu o naslijeđu ovog suda, koje bi trebalo biti ustupljeno nasljednicima kada sud prestane s radom.

Naslijeđe Međunarodnog suda u širem konceptu zamišljeno je kao „ono što će Međunarodni sud predati nasljednicima i drugima nakon gašenja suda“, a sastoji se, između ostalog, od: zaključaka MKSJ sadržanih u njegovim presudama, doprinosa razvoju međunarodnog prava, spisa i arhiva MKSJ i njegovog doprinosa vladavini prava u bivšoj Jugoslaviji i napretku međunarodne pravde.

Prema procjenama koje dolaze iz Haškog tribunala, u njegovim arhivama nalazi se oko 15 do 20 miliona stranica arhivske građe, kao i 13 hiljada artefakata (metaka, oružja, dijelova odjeće).

Vlada RS-a je ovu problematiku razmatrala na sjednici 26. jula 2007. godine i donijela zaključak da se u ovom slučaju radi o arhivsko-dokumentacionoj građi, koja je vlasništvo institucija RS-a, i da se ona treba isključivo njima i vratiti.

U izvještaju se, međutim, dodaje i da "pojedine institucije u Federaciji BiH i dalje zahtijevaju da se kompletna arhiva Haškog tribunala, po prestanku njegovog rada, arhivira u Sarajevu".

Na kraju izvještaja se konstatira da su nadležni organi RS-a, zaduženi za saradnju s MKSJ tokom 2012. godine i dalje nastavili aktivnosti u skladu sa zahtjevima tog suda i advokatskim timovima odbrane i "uspješno realizovali sve postavljene zadatke".