BiH
38

Ispovijest bivših ovisnika o heroinu: Odlučno sam rekla "ne", postoje i drugi načini zabave

Piše: A. Bijelonja
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Dvadesettrogodišnja studentica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu (ime poznato redakciji) deset godina je bila ovisnica o heroinu. U razgovoru za Klix.ba kaže kako je sve počelo u društvu i potpuno bezazleno, a onda su se počeli javljati prvi simptomi ovisnosti. Prije deset mjeseci odlučno je rekla "ne" i stručnu pomoć potražila u Zavodu za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo. Ova pacijentica je samo jedna od više od 400 osoba koje svakodnevno koriste usluge ovog Zavoda.

Odjeljenje za liječenje narkomanije u ovom Zavodu pruža usluge savjetovanja, metadonske detoksifikacijske i supstitucione terapije Metadonom ili Suboxonom, a sastoji se od tri odsjeka - intenzivne njege i metadonske detoksikacione terapije, (15 kreveta), savjetovališta za prevenciju i liječenje ovisnosti i centra za metadonski program održavanja.

Heroin se smatra jednim od najtežih i najstrašnijih narkotika. Veoma brzo izaziva naviku, pri redovnom uzimanju - tešku fizičku i psihičku zavisnost, uništava ličnost pacijenta, odnosno veoma brzo dolazi do ovisnosti o heroinu. Naša sagovornica s početka priče nam je ispričala kako je već duže vrijeme na liječenju u Zavodu za bolesti ovisnosti KS te nam objasnila proces izliječenja.

"Prvim dolaskom sam postala apstinent zahvaljujući osoblju Zavoda i moje liječenje i tretman i dalje napreduje. Na vrijeme je spriječeno pogoršanje, a već drugi put prilikom kontrole sam bila potpuno negativna na sve supstance. Najveći problem je što se niko ne želi součiti s problemom da konzumira drogu, a to je prvi i glavni korak - priznanje sebi i društvu. Od heroina se dosta teško odvikava, ali mislim da sam uspjela. Osam do deset godina sam konzumirala različite vrste supstanci, ali ovdje su nam pružene se vrste mogućnosti kako bismo na neki način nadomjestili sve što smo smo imali prije liječenje i odvikavanja. Moramo biti jaki i sposobni, a naravno porodica je na prvom mjestu kada je riječ o izliječenju", pojašnjava liječena ovisnica o heroinu.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba

Specifičnost konzumiranja heroina je što izaziva najjaču euforiju - osjećaj radosti, sreće i sigurnosti. Direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti KS doktorica Nermana Mehić-Basara za Klix.ba kaže kako većina ljudi smatraju da su jaki, pametni i sposobni da kontroliraju uzimanje heroina, ali se na kraju kroz neko vrijeme ovaj jak, pametan čovjek pretvara u besprincipijelnog narkomana koji je spreman na sve zbog doze narkotika.

"Zavod je javna zdravstena ustanova KS koja je 2000. godine rekonstituirana odlukom Skupštine KS. Nakon rata je zabilježen problem zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i onda se ukazala potreba za formiranjem odjeljenja samo za tu kategoriju pacijenata. Djelatnost zavoda je vezana za sva tri nivoa prevencije (primarni, sekundarni i tercijarni). Nakon što pacijenti prođu sva tri segmenta liječenja, potrebno je raditi na jačanju njihovih psihičkih osobina kako bi se oduprijeli svim utjecajima vanjske okoline, jer se suočavaju s različitim izazovima. Bitno je da ih iznutra ojačamo i ugradimo im psihološke i socijalne karakteristike da se mogu oduprijeti sličnim pozivima. Vrlo važan segment zavoda je edukacija jer smo razvili različite discipline koje su srodne medicinskim, a koje pomažu našim pacijentima u liječenju", kazala je dr. Mehić-Basara i dodala kako Zavod uspješno sarađuje s Fakultetom političkih nauka u Sarajevu i odsjekom za Socijalni rad, Filozofskim fakultetom i odsjekom za psihologiju, Fakultetom za kriminalistiku te Medicinskim i fakultetom zdravstvenih studija.

Doc. dr sci med.
Nermana Mehić-Basara (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Doc. dr sci med. Nermana Mehić-Basara (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

Osobe koje posegnu za drogom i pritom na svaki mogući način pokušaju doći do nje i to kriminalnim radnjama, nisu rođene takve, pojašnjava nam naša sagovornica i navodi kako je njihovo psiho-fizičko stanje mnogo jače te da samo žude za drogom ne razmišljajući o bilo kakvim drugim posljedicama.

"Prema posljednjim informacijama Evropskog monitoring centra, najviše upotrebljavana droga je kanabis, a droga od koje se najviše razvija ovisnost je heroin. Također moram naglasiti kao smo prošle godine imali osam osoba koje su uspješno prošle plan odvikavanja od ovisnosti o kocki, a imamo namjeru otvoriti i te programe tretmana u Zavodu. Osim toga, u narednom periodu planirano uspostaviti programe tretmana:

-Uspostavljanje programa liječenja Naltreksonom -Uspostavljanje programa liječenja ovisnika o kocki i igrama na sreću -Uspostavljanje programa liječenja ovisnosti o duhanskim proizvodima -Uspostavljanje programa liječenja ovisnosti o internetu (Internet Adiction) i novim nehemijskim vrstama ovisnosti (mobitel, igrice, Facebook i slično)", navodi doktorica.

Za uspostavljanje novih programa liječenja koji su planirani u novoizgrađenom objektu u Jagomiru potrebno je osigurati multidisciplinarne timove za provođenje programa. Neki od prvih simptoma koji se javljaju kod ovisnika o heroinu su uske zjenice koje se ne šire u tami, češanje, poremećen govor i pokreti, blijeda koža, ranice na koži i tragovi injekcija.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba

Do određenog trenutka osoba koja uzima narkotike se kontrolira, vješto se maskira i skriva uzimanje narkotika. Trudi se u društvo doći trijezan, koristiti kapi za oči, odjeću koja skriva tragove injekcija, pije malo alkohola zbog mirisa i kako bi objasnio svoje izmijenjeno stanje. Doktorica nam objašnjava kako ovisnici ne mogu sakriti promjenu ponašanja, promjene raspoloženja, stalno odsustvo i nedostatak vremena, gubitak ranijih interesiranja, promjenu kruga prijatelja, sklonost laganju, neobjašnjivi gubitak velikih svota novca, dugove, promjenu životnog ritma...

"Tokom prvog razgovora čak pri prisustvu velikog broja dokaza pacijent će uporno tvrditi da ne uzima nikakve narkotike i da ste vi sve izmislili. Zbog toga je potrebno ranije u apoteci kupiti test na nekoliko vrsta narkotika i predložiti ovisniku da upravo u tom trenutku analizom njegove mokraće pomoću testa potvrdi svoje riječi. Ukoliko izbjegava uraditi test, to je također 100 posto dokaz da konzumira drogu. Trebali bi uvijek imati na umu da je liječenje ovisnosti o heroinu dugotrajan i mukotrpan proces", ističe direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti KS doktorica Nermana Mehić-Basara.

Terapijski program u odjeljenju za liječenje narkomanije pri Zavodu se odvija kroz tri faze - savjetovalište i predhospitalni tretman, hospitalni tretman i supstituciona terapija ( metadon i suboxon). Tretman pacijenata i članova njihovih porodica provodi se kroz individualni tretman i grupne oblike rada. Individualni rad s pacijentima podrazumjeva motivaciju, edukaciju i pružanje podrške.Grupni i individualni oblici rada imaju cilj strukturiranim sadržajima postići što veći stepen aktivnosti u pravcu oporavka i prihvatanja zdravih socijalnih oblika ponašanja.

Zavod za bolesti ovisnosti KS (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Zavod za bolesti ovisnosti KS (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

Na Odjeljenju za narkomaniju pristup liječenju je multidisciplinaran, a članovi tima koji učestvuju u vođenju programa su ljekari-neuropsihijatri, medicinske sestre/tehničari, psiholozi i socijalni radnici. Na odjeljenju se nalazi i trideseštogodišnja Sarajka (ime poznato redakciji) koja je već treći put sam hospitalizirana.

"Bila sam povratnica u konzumiranju droge jer su tako okolnosti naložile i jednostavno jer se desio recidiv (povratak). Najviše problema sam imala s heroinom, a sve je krenulo odmah nakon rata kada je droga došla u BiH. Dva puta sam već bila hospitalizirana 2004. godine i tada sam se osjećala dobro. Nakon toga sam uradila recidiv zbog situacije u porodici, ali nakon treće i posljednje terapije se ponovo dobro osjećam. I moj suprug je također ovisnik te smo oboje svjesni da se moramo liječiti. Znam da mogu i želim se dobro osjećati. Ovdje nam je dobro, osoblje se dobro ophodi prema nama“, ispričala nam je bivša ovisnica o heroinu te je uputila svoju poruku mladima: "Klonite se droge, postoje i drugi načini zabave".

Inače, prvo javljanje pacijenta počinje na Savjetovalištu za bolesti ovisnosti uz uputnicu, ovjerenu zdravstvenu knjižicu i ličnu kartu , gdje se nakon prvog informativnog razgovora s medicinskim tehničarima obavlja ljekarski pregled i planira dalji plan liječenja (predhospitalni tretman, ambulantni i hospitalni tretman, zamjenska supstituicona terapija, priprema za komunu, posthospitalni tretman...).

Mr scr Ermina Asotić (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Mr scr Ermina Asotić (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)

Terapeutkinja sistemske konstelacije i transakciono analitički praktičar Ermina Asotić koja je u Zavodu zaposlena 15 godina kaže kako su glavne faze liječenja savjetovalište za bolesti ovisnosti, detoksikacija ili stabilizacija, terapijska zajednica, resocijalizacija i klubovi liječenih alkoholičara.

"U Zavodu za bolesti ovisnosti primjenjuje se multidisciplinarni pristup u liječenju ovisnosti. Uz medicinski tretman primjenjuju se socioterapijske i psihoterapijske tehnike u grupnom individualnom radu s ovisnicima o drogama i alkoholu. Akcenat se stavlja na motivaciji ovisnika za liječenje i rehabilitaciju u terapijskim zajednicama, rad sa eksperimentatorima psihoaktivnih supstanci i porodicama, s ciljem postizanja oporavka i prihvatanja zdravih socijalnih oblika ponašanja. U BIH postoji 12 terapijskih zajednica i dva Udruženja za ovisnike sa kojima Zavod za bolesti ovisnosti ima uspješnu saradnju i ugovore o saradnji koji podrazumijeva grupe s predstavnicima terapijskih zajednica. U Kantonu Sarajevo djeluje šest klubova liječenih alkoholičara", ističe Asotić i dodaje kako sve faze liječenja podrazumijevaju redovno stručno praćenje koje omogućava uspješno održavanje apstinencije uz aktivno učešće ovisnika i njegove porodice.

Uz konzumiranje heroina postoje i specifične promjene ličnosti koje se ispoljavaju kao što su lažljivost, beskorisnost, odsustvo moralnih principa, nediscipliniranost, egoizam, manipuliranje okolinom u cilju ostvarivanja svojih interesa.