Iz BiH se u posljednje dvije godine iselilo 80.000 ljudi, a država nije učinila ništa da ih zaustavi
Naročito je alarmantna situacija u pograničnim mjestima, a samo je u januaru iz Livna odselilo 60 porodica. Da situacija bude još teža, doprinosi i nemar države, koja ne poduzima konkretne korake kako bi zaustavili trend iseljavanja.
Iz BiH više ne odlaze samo mladi obrazovani ljudi već cijele porodice bez obzira na nacionalnost. Takva praksa posebno je česta u pograničnim mjestima u BiH, ali i u drugim povratničkim lokalnim zajednicama. O problemu iseljavanja stanovništva iz BiH za Klix.ba su komentarisali Mirhunisa Zukić. predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH i Senad Šepić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
"U našem istraživanju evidentiranja najugroženijih porodica u BiH, koji smo započeli u julu 2013. godine, došli smo do poraznih rezultata da u mjestima gdje je zabilježen najbolji povratak, poput sela oko Zvornika cijele porodice rasprodaju sve što imaju i sele u Francusku. Slična situacija je bila i u Bijeljini, Janji, Bratuncu, Vlasenici i u drugim mjestima. Samo iz Brčkog je u posljednje dvije godine odselilo više od 5.000 osoba", istakla je Zukić.
U januaru 2016. godine 60 porodica iz Livna odselilo iz BiH
Glavni razlog zbog kojeg se sve veći broj građana odlučuje napustiti BiH je loša ekonomska situacija, nemogućnost zaposlenja, naročito mladih ljudi i općenito besperspektivnost. Broj građana koji napuštaju BiH povećan je nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, a samo u januaru 2016. godine oko 60 porodica napustilo je Livno.
"U inostranstvo ne odlaze samo Bošnjaci povratnici, već i srpsko, ali i hrvatsko stanovništvo. Kada je u pitanju Posavina, također imamo alarmantne podatke o broju stanovnika koji odlaze iz BiH. Zatim zapadni dio zemlje, poput Livna, Tomislavgrada, Drvara i drugih mjesta - cijele mjesne zajednice odlaze u inostranstvo", kazala je Zukić.
Ona je dodala kako se Unija za održivi povratak i integracije BiH sprema za jednu veliku kampanju kako bi preventivno djelovali i koliko toliko spriječili odlazak stanovništva.
"Ono što je važno istaći kada je riječ o iseljavanju jeste da imamo legalne i ilegalne odlaske. Od druge polovine 2015. godine i početka 2016. godine ipak imamo pozitivne naznake o smanjenju broja iseljavanja stanovništva u mjestima gdje se postepeno razvija poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja jagodičastog voća, naročito u Hercegovini", naglašava Zukić.
To upućuje da porodice koje planiraju odlazak mogu promijeniti mišljenje ukoliko vide određenu perspektivu za sebe.
"Mi želimo ljudima predstaviti realnu sliku odlazaka u inostranstvo, jer to nisu obećane zemlje, kako to ljudi često misle prije nego što se odluče za napuštanje BiH. Institucije BiH sistematski moraju početi rješavati problem masovnog iseljavanja stanovništva. Do sada smo imali obećanja pojedinih ministarstava, ali mi ljudima moramo ponuditi konkretne stvari", zaključuje Zukić.
Država nema ozbiljnu strategiju zaustavljanja odlaska stanovništva iz BiH
Da čelni ljudi državnih institucija moraju više uraditi kako bi zaustavili trend odlaska stanovništva BiH smatra i Senad Šepić. On ističe kako vodeće političke elite ovaj problem do sada nisu naročito tretirale.
"Tvrditi kako nam je dobro, a samo toga nismo svjesni je neozbiljno i neodgovorno i daleko od naše stvarnosti. Problem iseljavanja stanovništva vlasti u BiH moraju ozbiljno shvatiti, i suočiti se s tim. Iseljavanja je uvijek bilo i bit će ga i dalje, i ono se ne može zaustaviti. Međutim, mi moramo ponuditi mladim ljudima prije svega posao, kako bi svoju budućnost gradili ovdje. To je goruće pitanje za ovu zemlju i što se prije suočimo sa ozbiljnošću ovog problema, ova država će imati više nade za svoju budućnost", istakao je Šepić u razgovoru za Klix.ba.
Šepić naglašava da je kao poslanik u državnom parlamentu tražio sazivanje zajedničke sjednice oba doma Parlamentarne skupštine BiH, sa tačkom dnevnog reda "Sprečavanje negativnog trenda odlaska ljudi iz BiH, sa posebnim akcentom na odlazak mladih, te utvrđivanje programa za zapošljavanje mladih u 2016. i 2017. godini".
"Nažalost, Zajednički kolegij je odbio da sazove sjednicu sa ovim temama, pravdajući to nadležnostima. Ako iseljavanje, na što ukazuju katastrofalne statistike po ovom pitanju nije zajedničko za sve u Bosni i Hercegovini, onda ne znam šta bi bilo. Ovo je prioritet svih prioriteta. To bi nam trebala biti ključna tačka naše, unutrašnje 'reformske agende'. Kome ostavljamo ovu zemlju, ako mladi i sposobni žele da odu", kazao je Šepić.
Ljudi iz BiH odlaze najčešće jer nemaju posla, ali ima i onih koji odlaze jer su nezadovoljni sistemom funkcionisanja institucija BiH. To se prije svega odnosi na netransparentnost prilikom zapošljavanja, neraspisivanje javnih konkursa, korupcija i još mnogo toga.
Primjer iz Srebrenika gdje je 8.500 nezaposlenih osoba govori da mladi ljudi najviše rade na tome da odu iz BiH.
U takvoj situaciji brojka od 80.000 ljudi koji su iselili iz BiH u prošloj godini nije iznenađujuća.
"Vlast bježi od odgovornosti i stvarnih problema. Na sjednicama parlamenata i vlada na dnevni red se stalno vraćaju teme iz prošlosti, vraćaju se teme oko kojih nema konsenzusa, vraćaju se fabricirani problemi kako bi za neuspjeh u ekonomiji, recimo, mogli optužiti druge kako vas nacionalno ugrožavaju. To je model koji nas je, nažalost, doveo u današnju situaciju u kojoj mladi traže spas van ove zemlje. To je pogubno za budućnost BiH i važno je da se i mladi ljudi pokrenu i dignu svoj glas za zajedničku borbu za egzistenciju i ostanak u svojoj zemlji", zaključuje Šepić.
Dosadašnja iskustva ukazuju da bi ljudi manje iseljavali iz BiH ukoliko bi im se pružila prilika za dostojan rad u vlastitoj državi. U suprotnom građani su spremni na najveće rizike upuštanjem u neizvjesne odlaske u inostranstvo, a naročito mladi ljudi.
Ovim problemom država se mora ozbiljnije pozabaviti ili će BiH dočekati najcrnji scenarij nedostatka stanovništva.
Pljušte suspenzije uoči izborne skupštine: Ko će birati vlast u sarajevskom nogometu?
