Jedinstven tim u BiH spašava živote: Tuzlanski ljekari operacije na mozgu rade "bez noža"

"U prvom redu je riječ o aneurizmi, odnosno proširenju krvnih sudova na mozgu koja vrlo često pucaju i u većini slučajeva izazivaju masivna krvarenja u mozgu te predstavljaju oboljenja koja su opasna po život. Osim toga, liječimo i arteriovenske malformacije koje predstavljaju urođene poremećaje razvoja krvnih sudova na mozgu, a koji se isto tako, najčešće kod mlađih osoba, manifestuje krvarenjem u mozgu", kaže za Klix.ba Mirza Moranjkić, šef Odjeljenja za endovaskularnu neurohirurgiju u Klinici za neurohirurgiju UKC-a u Tuzli.

Posebnu oblast predstavlja liječenje oboljenja suženja krvnih sudova na vratu koji za posljedicu mogu imati stvaranje takozvanih ishemijskih moždanih udara, što za ove stručnjake predstavlja jedinstven segment koji se liječi posebnom tehnikom s dobrim kliničkim rezultatima.

Pacijenticu izliječili za 15 minuta

Moranjkić je na primjeru ishemijskog moždanog udara slikovito pojasnio šta zapravo podrazumijeva endovaskularno liječenje.

Kako je kazao, pacijent hitno ide u angio salu, pri čemu se jednim kateterom, odnosno cjevčicom, dolazi do krvnih sudova mozga, nakon čega se odstranjuje tromb koji je zapušio krvni sud i još uvijek nije nanio nepopravljivu štetu, omogućavajući da krv dođe na mjesto koje je pogođeno ishemijskim moždanim udarom, te se na takav način smanje ili u cjelosti izbjegnu posljedice udara.

"Mi smo imali primjer pacijentice koja je liječena zbog nekog drugog stanja na našoj klinici te je razvila simptome ishemijskog moždanog udara. Hitno je dijagnostikovano začepljenje krvnog suda na vratu i u mozgu, tzv. tandem lezija. U salu je transportovana s oduzetom desnom rukom i nogom te smetnjama u govoru. Odstranili smo trombove, dobivši dobar radiološki rezultat, a pacijentica je na stolu počela pričati i pomjerati oduzete dijelove tijela, što znači da je praktično izliječena u toku 15 minuta", navodi Moranjkić.

Ovi stručnjaci su zagazili i u sasvim novo područje koje će u perspektivi biti dominantno, a u pitanju je liječenje akutnog ishemijskog moždanog udara, odnosno, narodski rečeno "klasičnog" moždanog udara.

"U pitanju je nova i efektivna metoda koja podrazumijeva uklanjanje tromba, odnosno ugruška iz krvnih sudova u mozgu uz pomoć katetera. Ova vrsta intervencije se mora obaviti u jednom kratkom vremenskom periodu od nastanka ishemijskog moždanog udara", naglašava Moranjkić.

Ističe da se usluga u oblasti interventne neuroradiologije pacijentima nigdje u BiH ne može pružiti u formi 24/7, izuzev tuzlanskog UKC-a, naglasivši da se zahvati rutinski obavljaju, bez supervizije stranaca.

Dodaje da je raritet što ekipu čine neurohirurg i neuroradiolog, a to donosi posebne benefite za pacijente.

"Nigdje na Balkanu, ali ni u Evropi neurohirurg i neuroradiolog ne rade zajedno, nego su uglavnom konkurencija. U Tuzli nije tako, jer mi sarađujemo međusobno i metodu biramo isključivo prema kliničkom i radiološkom stanju pacijenta, zatim oboljenju i slično", dodaje Moranjkić.

Primjenom ovih metoda, bez klasičnog hiruškog pristupa, izbjegnut je rez na koži i mekim tkivima, međutim, najvažnije je da su pacijenti liječeni endovaskularnom procedurom klinički u znatno boljem stanju, što je i naučno dokazano na svjetskom nivou.

Iako djeluju kao veoma jednostavni, Haris Huseinagić, načelnik Klinike za radiologiju i nuklearnu medicinu UKC-a u Tuzli, kaže da je riječ o izuzetno teškim i zahtjevnim sofisticiranim procedurama, a posao dodatno otežava i olovna odjeća od 22 kilograma koja ove stručnjake štiti od zračenja.

"Aposlutna zaštita ne postoji, tako da sa svakim pacijentom kojeg vratimo u život odlazi i dio nas. S druge strane, riječ je o vrlo nezgodnom poslu jer imate pacijenta koji je jednom nogom zakoračio na drugu stranu, pa je i sama ta činjenica vrlo stresna. Fizički je naporan, jer zračenje ostavlja određene efekte. Nakon operacije smo pospani zbog velike ionizacije, a iz sale izlazimo u potpunosti mokri", pojašnjava Huseinagić.

Dvije inovacije

U ovoj oblasti pored poznavanja medicine, radiologije i fizike, stručnjaci moraju biti upućeni i u tehnologiju materijala s kojim se susreću prilikom svakog zahvata.

"Procedure su veoma složene. Istina, vremenski su nam sve kraće pa se nekad iznenadimo koliko brzo završimo i to je vjerovatno posljedica naše uvježbanosti. Mi smo dosad postigli najmanje dvije inovacije u procesu rada i to je razlog zbog kojeg nas zovu da prezentiramo po svijetu, jer je veoma neobično", dodaje Huseinagić.

Svoje povjerenje tuzlanskom timu stručnjaka ukazuju i pacijenti izvan naše zemlje.

"Kada se desi ovakvo stanje onda ne postoje granice i limiti. U vrlo kratkom vremenu potrebno je reagovati čim prije jer je rezultat sve bolji. Kroz našu državu prolaze stranci i fascinantno je da bez ikakvih problema takvi ljudi koji dožive ovakvu nesreću nama se prepuste. Pored BiH, imali smo i pacijente s Novog Zelanda, ali i Kine", ističe Huseinagić.

Znanja i vještine pretočili u knjigu

Iz ove oblasti dosad je nastalo vrlo malo knjiga, a kao siže zajedničkog rada Huseinagić i Moranjkić odlučili su svoja znanja i vještine prenijeti i među korice, čime je BiH dobila jedinstvenu publikaciju pod nazivom "Interventna neuroradiologija - endovaskularni tretman koilovanjem".

"Ova knjiga je plod našeg rada u prethodne četiri godine i u njoj su pored predstavljanja tehnika navedeni i pojedini slučajevi", kaže Moranjkić.

Da je znanje tuzlanskih stručnjaka prepoznato i u svijetu potvrđuje činjenica da su u nekoliko navrata dosad pozivani i na značajne skupove kao predavači.

"Ovim stvarima se bavi veoma mali broj ljudi i u inostranstvu, a mi putujemo i prezentiramo svoja znanja. Iduća godina nam je veoma interesantna jer nas pozivaju kao članove organizacionog komiteta raznih svjetskih kongresa, ali i kao plenarne govornike", nastavlja Huseinagić koji će skupa s Moranjkićem svoja znanja i vještine prezentirati na kongresima u Beču, Edinburghu, Valenciji, Barceloni, Rimu, Briselu, Orlandu i Los Angelesu.

Ovaj specifičan bh. dvojac kaže da može, zna i hoće svoje znanje pokloniti i mlađim kolegama u BiH, naglasivši da im je potrebna podrška šire društvene zajednice.

"U BiH nema dovoljno timova koji bi ovo trebali raditi. Određen novac postoji, jer su ovo veoma skupe procedure i dok nas bude služilo zdravlje, mi ćemo nastaviti spašavati živote pacijenata", zaključuje Huseinagić, koji garantuje da tuzlanski tim u različitim okolnostima pacijentima može pomoći, što je već potvrđeno u nekoliko navrata.