Kako je pitanje izbora članova Predsjedništva BiH odjednom postalo irelevantno
Po svemu sudeći pripremljena odluka OHR uopće ne tretira pitanje izbora članova Predsjedništva, već samo Dom naroda FBiH, što je začuđujuće s obzirom na to koliko vremena je međunarodna zajednica potrošila na pitanje izbora članova Predsjedništva BiH. Ipak, najzanimljivije u svemu onom što se trenutno dešava jeste šutnja Dragana Čovića i HDZ-a.
Pregovori o izbornoj reformi, a koji su u martu neslavno okončani, mjesecima su u fokusu imali pitanje izbora članova Predsjedništva, koje je odjednom u smislu rješavanja bošnjačko-hrvatskih odnosa palo u drugi plan.
U oktobru prošle godine Matthew Palmer, američki medijator za izbornu reformu to je jasno naznačio, a što je bilo na tragu poruke američkog državnog sekretara Antony Blinkena o potrebi izborne reforme i ograničene reforme ustava.
"Prvo, što se tiče odluka Evropskog suda, odnose se na državni Dom naroda. Kada govorimo o odlukama, presuda Evropskog suda za ljudska prava, što je osnovni princip za SAD da se bavimo onim što brine i evropski sud, onda se to odnosi na državni Dom naroda", rekao je Matthew Palmer.
Presude Evropskog suda za ljudska prava prvenstveno su se odnosile na državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH i nisu imale bilo kakve veze sa zahtjevima HDZ-a o "legitimnom predstavljanju", ali su uprkos tome iskorištene u tom smislu, da se zahtjevi prošire. Tražeći sve, HDZ je želio postići najvažnije, dobiti kontrolu nad hrvatskim klubom u Domu naroda FBiH.
Ispostavilo se, kao što je Klix.ba u nebrojeno navrata pisao, da je cilj međunarodne zajednice prvenstveno bio promijeniti način biranja Doma naroda Federacije BiH, a pod pritiskom hrvatske politike.
Poruke koje zadnjih dana šalju mediji bliski HDZ-u bez izuzetka daju podršku najavljenoj odluci Schmidta koja se tiče samo Doma naroda Federacije BiH.
U tom smislu, iako dokument uopće nije objavljen, nije izražena bilo kakva sumnja da će sadržaj odluke biti nepovoljan po interese hrvatske politike u BiH. Kako je odjednom pitanje izbora člana Predsjedništva BiH palo u drugi plan?
Osim toga, već dva dana, uprkos važnosti teme koja se direktno tiče buduće pozicije najjače hrvatske stranke u BiH, Čović niti HDZ uopće se ne oglašavaju, što se na momenat čini gotovo pa nevjerovatnim.
Doduše, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman tokom boravka u Bugojnu poručio je Schmidtu da nametne Izborni zakon, kao da zna sadržaj dokumenta.
U tom smislu, sve dok Schmidt dokument drži izvan dosega javnosti jedino što se može zaključiti jeste da je podlegao pritisku Zagreba i da se boji reakcije stranaka i građana.
Godinama je javnost ubjeđivana da je pitanje načina izbora člana Predsjedništva BiH osnovni uzrok političke krize u Bosni i Hercegovini, što je po svemu sudeći bilo daleko od istine.
