Kako rade i opstaju lokalni mediji u BiH: Nemaju novca, a maksimalno proizvode sadržaj
Lokalni mediji za stanovništvo pojedine lokalne zajednice predstavljaju osnovni, a nerijetko i jedini izvor informacija, budući da građanima servisiraju one informacije koje neće prenijeti nijedan drugi medij, a tiču se dešavanja u njihovom gradu, selu, ulici ili komšiluku.
S druge strane, lokalni mediji su važni i za velike medijske kuće kada je riječ o razmjeni informacija iz neke manje sredine pa je uloga tih medija još veća.
RTV Cazin: Vlastita produkcija i razmjena materijala
Radio Cazin formiran je daleke 1975. godine, dok je TV Cazin, iskoristivši postojeće resurse radija, startala krajem 1992. godine. Firma danas posluje kao javno preduzeće i što je najbitnije – održala se svih proteklih godina.
"Finansiramo se dijelom iz općinskog granta, otprilike 70 posto, dok ostatak finansija zarađujemo sami. Kao i, vjerujem, svim medijima u BiH, teško je opstati, no najbitnije je da zadržavamo broj radnika i uspijevamo se izboriti sa svim problemima", kaže za naš portal Kenan Alagić, direktor RTV Cazin.
Radiotelevizija Cazin trenutno ima 18 uposlenika, a u tom broju su uposlenici radija, televizije i administracije. Prema Alagićevim riječima, to je mali broj za medijsku kuću koja emituje program za radio i televiziju 24 sata dnevno.
"Do kupljenog sadržaja je preteško doći. Kada bismo gledali procentualno, mi proizvodimo više domaćeg programa nego što bismo realno trebali. Međutim, iz razloga što nismo u mogućnosti kupovati filmove, serije i druge sadržaje, 'osuđeni' smo na vlastitu produkciju, što na ovaj broj radnika i resurse kojima raspolažemo uopće nije lako i zahvalno. Tako je program u pravilu popunjen vlastitim programom te manjim dijelom razmijenjenim materijalima s drugim televizijskim kućama", govori Alagić, dodajući da je njihov zaštitni brend Novogodišnji program.
On kaže da RTV Cazin djeluje prema pravilima Regulatorne agencije za komunikacije te da po tim principima emituje informativni, muzičko-zabavni, dokumentarni, edukativni, sportski, vjerski i program za mlade.
RTV Doboj: Dnevne i regionalne teme, brojne emisije
Radio Doboj program emituje više od 50 godina, a firma danas uspješno posluje kao Javno preduzeće RTV Doboj. Prema riječima Romea Drljića, direktora RTV Doboj, glavni parametri u izvještavanju u sklopu televizijskog programa su dnevne i regionalne teme te aktivnosti Gradske uprave Grada Doboja.
"Takve sadržaje emitujemo u formi kratkih vijesti u 9:55, 11:55, 13:55 i 15:55 sati. U fokusu su nam vijesti ekonomske tematike, a s obzirom na to da je Doboj multietnička sredina, mnogo vodimo računa da se to uzme u obzir i kroz naše vijesti i emisije. U vlastitoj produkciji radimo već pomenutu kratku formu vijesti, emisiju Sedam dana Doboja (hronika grada i regije) koju emitujemo nedjeljom u 15 sati, sedmični sportski pregled koji emitujemo ponedjeljkom u 16 sati i emisiju Naša mjesta, naši ljudi koju emitujemo ponedjeljkom od 21:05 sati", objašnjava Drljić.
Ostatak programa popunjavaju emisijama iz razmjene, marketinške razmjene, kao i muzičkim spotovima, a trude se, kako napominje direktor Drljić, da to u što većoj mjeri budu spotovi lokalnih, odnosno regionalnih izvođača.
U poplavama 2014. godine RTV Doboj pretrpjela je totalnu štetu, budući da su im uništene sve prostorije, oprema i arhiv, no tokom 2015. su nabavili/kupili novu opremu, opremili prostorije, angažovali novo osoblje u kombinaciji sa starim radnicima (voditelje, tonske tehničare) i započeli emitovanje radijskog programa.
"Naš osnivač i stopostotni vlasnik je Grad Doboj, a mi smo zvanično Javno preduzeće RTV Doboj d.o.o, tako da nam je Grad glavni finansijer, a imamo ogromnu podršku i razumijevanje Gradske uprave i gradonačelnika Obrena Petrovića. Trenutno, nekih 25 posto redovnih troškova uspijevamo pokriti iz prodaje marketinškog prostora. Od 2015. imamo konstantan rast tog udjela našeg finansiranja. Trenutno imamo 12 zaposlenih (radio, TV i portal) i tri vanjska saradnika", ističe Drljić.
Dodaje i da je nekoliko mladih volontiralo u njihovoj medijskoj kući, uglavnom u sklopu različitih projekata, a kroz jedan takav projekt dogovorili su saradnju s dobojskim srednjoškolcima u obliku realizacije radijske omladinske emisije subotom od 11 do 12 sati, počevši od januara 2018. godine, koju bi oni u potpunosti pripremali, vodili i realizovali iz studija RTV Doboj.
City TV Mostar: Sportski sadržaji i lokalne teme
Privatna televizija City TV iz Mostara počela je raditi u aprilu 2015. godine. Iako djeluju kao lokalni medij, prema riječima urednice Sabine Buzaljko, trude se da parametri izvještavanja budu kao i kod tzv. "velikih medija".
"To su svakako tačnost, objektivnost i nepristrasnost. Važnost vijesti za naš medij ocjenjujemo prema lokalnoj važnosti. Tako da se naše teme odnose isključivo na Mostar s izuzetkom okolnih lokalnih zajednica u zavisnosti od važnosti teme ili događaja. Uglavnom su to dnevni događaji, kao što je npr. dodjela diploma na fakultetima, problemi komunalnog otpada i njegovog odlaganja, pitanje komesara MUP-a HNK, pitanje naziva ulica u dva različita djela grada, turizam i statistike koje se odnose na turizam, okrugli stolovi, humanitarne akcije, kulturna događanja i slično", objašnjava Buzaljko.
Pored navedenog, City TV emituje utakmice Prve lige Federacije, juniorske i kadetske premijer lige, futsal, itd.
"Što se tiče vlastite produkcije, u 18 sati svakog radnog dana emitujemo uživo našu centralnu emisiju koja nosi naziv Ritam dana. To je emisija poluinformativnog tipa u kojoj donosimo aktuelne događaje koji su obilježili dan u Mostaru. U okviru te emisije emituju se i vijesti u trajanju od 5 minuta u kojima prezentiramo ostale vijesti iz našeg kantona, a onda i države. Tu su još i vijesti iz sporta, kulture kao i teme dana. I sve to skupa traje nekih pola sata do 40 minuta. Osim Ritma dana, tu su i emisija o sportskim temama pod nazivom Rondo i dijaloška emisija 'Otvoreno o...' i te dvije emisije se snimaju", kaže Buzaljko, dodajući da studenti Komunikologije s Univerziteta Džemal Bijedić dolaze na tromjesečnu praksu svake godine i volontiraju na njihovom mediju, gdje prave priloge, vježbaju čitanje i slično.
City TV se finansira isključivo putem marketinga. Imaju uposlenih pet novinara, kao i pet osoba zaduženih za tehniku.
"Programski sadržaj je teško popuniti, prije svega iz finansijskih razloga. Veliki dio dana novinarske ekipe provedu na pripremi i radu na emisiji Ritam dana. Znači za dodatne emisije bi nam trebalo još novinarskog i tehničkog kadra, a sve to traži dodatna finansijska sredstva pa se opet vraćamo na početak priče, tj. vrtimo se u začaranom krugu. S druge strane, konkurencija je jaka, ali ja sam lično sretna što i s lokalnim televizijama imamo saradnju u smislu razmjene snimljenih materijala i sl. Trudimo se povezati s drugim televizijama u BiH i uspijeva nam u smislu sa realizujemo emisije BH Dnevnik i BH Veza. Druge televizije s područja Mostara nemaju takav vid saradnje pa smatram da smo, zahvaljujući tome, u maloj prednosti", ističe Buzaljko.
Lokalno - globalno
Ona smatra da ne treba praviti selekciju među novinarima i medijima u smislu lokalni - državni jer je, kako ističe, novinarski posao izuzetno težak. Dodaje i da je možda teže obavljati ovaj posao u maloj lokalnoj zajednici gdje se svi poznaju, a time lakše dolazi i do određenih pritisaka.
"Pred lokalnim medijima je veoma važan zadatak jer, ukazujući na probleme u malim sredinama, predstavljaju glas naroda i izraz njegovih potreba. Na taj način lokalni mediji utječu na razvoj lokalne zajednice. Lokalni mediji imaju obavezu da sadržajno i pravovremeno informišu lokalnu zajednicu o bitnim pitanjima, jer služe potrebama i interesima svih građana i lokalne zajednice koju informišu. Ako lokalni medij ne može slobodno funkcionisati, šta onda da očekujemo od onog na nivou države ili kantona", pita se Buzaljko.
Za kraj, navodi i da, zahvaljujući lokalnim medijima i lokalnim pričama, neke stvari mogu postati globalne i od velikog značaja.
"Primjer za to je rušenje Starog mosta u Mostaru. Taj događaj snimio je naš kolega Eldin Palata. On je danas kamerman i jedan od suvlasnika City televizije. Tada je svojom ličnom kamerom snimio čin rušenja. Odnio je taj snimak na RTV Mostar gdje je i emitovan. Nakon toga, snimak je otišao u svijet i postao antologijski. Mislim da malo šta može opisati značaj lokalnog medija i lokalnog djelovanja kao ovaj primjer", završava Buzaljko.
