Kako Schmidt u potpunosti ignorira presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Zornić protiv BiH
Najveći broj vijesti u proteklih desetak dana imale su veze sa imenom Christian Schmidt, čovjekom koji je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, zadužen za provedbu civilnog dijela mirovnog sporazuma.
Najave kontroverznih izmjena Izbornog zakona BiH koje Schmidt planira nametnuti, navodno po instrukciji političara iz Zagreba, u direktnoj je suprotnosti s onim za što predstavnici hrvatskih stranaka u BiH tvrde da štite, a što su "evropske vrijednosti" koje se ogledaju, napomenut ćemo, i u presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Protiv BiH pred tim sudom vođen je niz postupaka, od kojih se jedan posebno često spominje proteklih dana, budući da se izmjene izbornog zakona koje bi upotrebom bonskih ovlasti trebao nametnuti visoki predstavnik, najviše tiču izbora delegata u federalni Dom naroda, gdje HDZ godinama zahtijeva potpunu kontrolu kako niko osim njih nikada ne bi mogao predstavljati hrvatski nacionalni korpus.
Radi se o presudi u slučaju Azre Zornić.
Apelantica Azra Zornić bila je kandidatkinja SDP-a BiH 2002. godine na tadašnjim parlamentarnim izborima, a budući da nacionalni Ustav pravi razliku između konstitutivnih naroda, ostalih i građana, samo oni koji se izjasne kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda mogu biti izabrani u Dom naroda ili Predsjedništvo BiH.
Zornić se još 2005. godine sudu žalila jer nema pravo da bude delegatkinja u Domu naroda budući da se izjašnjava kao građanka BiH, a ne kao pripadnica neke etničke grupe.
"Sud je utvrdio da bez obzira na njene razloge za neizražavanje pripadnosti nekoj etničkoj grupi ili jednostavno zbog toga što se izjašnjava kao građanka BiH, podnositeljica predstavke ne smije biti spriječena da učestvuje na izborima zbog svog opredjeljenja, posebno imajući u vidu da ni Ustav BiH ne sadrži objektivne kriterije za određivanje nečijeg etničkog porijekla", istakli su iz Evropskog suda za ljudska prava.
Sud je napomenuo da imajući u vidu značajan napredak ostvaren u državi nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma kao i postojanje drugih mehanizama podjele vlasti koji ne dovode automatski do isključenja predstavnika drugih zajednica, kontinuirana nemogućnost građana da učestvuju na izborima nema objektivno i razumno opravdanje te je diskriminirajuća.
Znamo koji su razlozi zašto bh. vlasti ne uspijevaju provesti ustavne i zakonodavne izmjene koje bi omogućile građanima da imaju ista prava. No, koji je to razlog zbog kojega visoki predstavnik nameće izmjene zakona koji vrijede samo u jednom bh. entitetu, odgovaraju na želje HDZ-a i diskriminiraju sve građane na način koji je direktno suprotan težnji BiH da postane članica EU?
Svi čuvari bh. političkog podzemlja
Bez obzira na to da li će to biti 1,5 ili 3 posto, delegiranje broja zastupnika u Dom naroda FBiH od ukupnog broja istog naroda u FBiH, ukoliko pratimo supsidijarnost koja bi trebala proizaći iz provođenja presuda Evropskog suda, umjesto ka građanskom društvu do kojega nikako da dosegnemo, BiH se i dalje gura u nefunkcionalnost jer će raspodjela političke moći ostati u rukama nacionalnih kerbera.
U BiH u 21. stoljeću, godine 2022., na iznenađenje svih, jedni i dalje nastavljaju biti jednakiji od drugih. I nije važno što se i oni koji su odlučili djelovati protiv države od koje mjesečno redovno primaju platu poput člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, bune protiv nametanja rješenja koje će doprinijeti još većoj konfuziji u BiH, sutra, sudeći prema najavama, ćemo se probuditi u BiH koja ima manje šanse no što je imala ranije.
Christian Schmidt ima ovlasti koje mu niko ne može negirati, no treba napomenuti da je nezabilježeno da visoki predstavnik šuti i odlazi na izlete za vrijeme dok je suočen sa strepnjom građana o tome šta će on učiniti naredno.
Takvo ponašanje rezervirano je za autokrate i ako smo u Dejtonu morali pristati na "konstitutivne narode" za što znamo da je samo loš prijevod, kome je osim onih koji su stoljećima protiv nje, u interesu da država BiH završi u zamci iz koje se vjerovatno nikada neće izvući?
BiH do sada nije implementirala ni presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci (omogućavanje Romima i Jevrejima da se kandidiraju na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo BiH), Ilijas Pilav (omogućavanje kandidiranja Bošnjaka iz RS-a za člana Predsjedništva BiH), Samir Šlaku (omogućavanje pripadnicima nacionalnih manjina da budu kandidati za Dom naroda i Predsjedništvo BiH), te Svetozar Pudarić (omogućavanje Srbima iz FBiH da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH).
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
