Karadžićeva odbrana traži da ga sud oslobodi odgovornosti za Srebrenicu i Sarajevo
Petronijević je rekao da će odbrana predložiti određene dokaze kojima se "ruše činjenice na kojima se zasniva presuda za Srebrenicu i Sarajevo", i dodao da će sud tek odlučivati o tim prijedlozima.
Ovo je treći po redu podnesak odbrane na odgovor haškog tužilaštva na žalbu odbrane na presudu, a advokat tvrdi da su u njemu iznesene činjenice i prijedlog da se presuda preinači, jer je zaključak sudskog vijeća o eventualnoj odgovornosti Karadžića za Srebrenicu zasnovan na "dvije gotovo neodržive teze".
"To je teza koja se tiče Nikolićevog svjedočenja o razgovoru između Deronjića i Karadžića, odnosno posrednog svjedočenja o tom razgovoru i subjektivnog odnosa Karadžića prema koridoru koji je otvoren da 28. muslimanska divizija prođe iz Srebrenice", naveo je Petronijević.
On je dodao da se na te dvije činjenice zasniva čitav zaključak suda o povezanosti Karadžića sa bilo kakvim događanjima u Srebrenici.
On je rekao da se dio podneska za Srebrenicu odnosi na pitanje kvalifikacija da je riječ o genocidu i povezanosti Karadžića sa tim događajem, a drugi dio podneska odnosi se na Sarajevo i zločin protiv čovječnosti za samo Sarajevo.
"Po te dvije tačke je traženo da se preinači presuda Karadžiću i da se on oslobodi, i za Srebrenicu i za Sarajevo", naglasio je Petronijević.
On je rekao da se zaključak za Karadžićev odnos prema koridoru za izvlačenje 28. muslimanske divizije izvodi iz toga što je Karadžić na jednoj sjednici parlamenta kritikovao Mladića, da je napravio veliku grešku, jer je koridor bio otvoren za 28. muslimansku diviziju, koja je mogla da zauzme Zvornik, dok je on (Mladić) glavninu snaga poslao na Žepu.
"Iz toga su oni izvukli zaključak da je Karadžić bio protiv otvaranja koridora, što nije tačno", rekao je Petronijević.
Prema njegovim riječima, zaključak da je Karadžić prihvatio bombardovanje Sarajeva, sud izvodi iz razgovora jednog generala, koji je bio zaštićeni svjedok Haškog tribunala, da je navodno Karadžić prisustvovao sastanku između tog generala i generala Ratka Mladića.
Taj zaštićeni svjedok je, kako kaže Petoronijević, naveo da je navodno Mladić rekao da treba bombardovati Sarajevo žešće i da je poslije toga narednih dana bilo malo više aktivnosti u tom pravcu.
"Iz toga se izvlači zaključak da je i sam Karadžić prihvatio to bombardovanje,a Karadžić ustvari nikada tom sastanku nije prisustvovao. Taj zaštićeni svjedok koji je general, tvrdi da je tom sastanku prisustvovala i Biljana Plavšić. Ali, u vrijeme kada se sastanak dogodio, Karadžić je bio u Lisabonu, a Plavšićeva je evakuisana", rekao je Petronijević.
Podsjetimo, Haški tribunal osudio je u martu na 40 godina zatvora Karadžića, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u 20 opština, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Oslobođen je krivice za genocid počinjen 1992. godine.
Park Residence poprima završne obrise: Privedene kraju ključne građevinske faze
