Ključni potezi Ashdowna: Smijenio Dragana Čovića, 59 političara iz RS-a, donosio zakone...
Koristeći dozvoljene mu Bonske ovlasti Ashdown je na osnovu neizbježnog Dejtonskog sporazuma pokušavao inicirati gradnju moderne države kroz jačanje državnih institucija.
Tako je ovaj živopisni britanski političar u teškoj i izuzetno kompleksnoj društveno-političkoj svakodnevnici u periodu obnašanja funkcije visokog predstavnika (maj 2002. - maj 2006), prenosio nadležnosti na državu, nametao zakone smjenjivao, proglašavao dekrete, uvodio privremene mjere, sankcije i još mnogo toga.
Izuzetno je koristio Bonske ovlasti u trenucima kada je procijenjivao da ne postoji način da se domaći političari dogovore ili da je njihovo djelovanje štetno za društvo.
Bonske ovlasti
Neki od najzvučnijih poteza koje je uradio za vrijeme mandata je smjena Dragana Čovića sa funkcije člana Predsjedništva BiH u martu 2005. godine.
Čović je smijenjen zbog optužnice protiv njega zbog zloupotrebe položaja i primanje mita za vrijeme dok je bio ministar finansija FBiH 2000.
Nakon smjene Čovića njega je u Predsjedništvi BiH zamijenio Ivo Miro Jović, koji je izabran u Parlamentu BiH.
Pored toga Ashdown je u samo jednom danu, 30. juna 2004. godine smijenio čak 59 funkcionera iz RS-a. U mjerama smjena Ashdown je smijenio najviše članova Srpske demokratske stranke (SDS), od kojih 11 trajno, dok je donesena odluka da će se preostalih 48 moći vratiti funkcijama nakon što bude uhapšen Radovan Karadžić.
Tadašnji visoki predstavnik u BiH koristeći bonske ovlasti smijenio je predsjednika Narodne skupštine RS-a i lidera SDS-a Dragana Kalinića, te Zorana Đerića koji je tada obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova RS-a.
Za vrijeme njegovog mandata ukinuta je supervizija u općinama Žepče i Gornji Vakuf te su te općine nastavile samostalno da funkcionišu, uprkos međunacionalnoj izmiješanosti.
Oružane snage, policija...
Radio je na utemeljenju Oružanih snaga BiH. To se u konačnici i dogodilo 1. januara 2006. nakon reforme odbrambenog sistema te prijenosa nadležnosti s dva bosanskohercegovačka entiteta na državni nivo.
Donosio je državne i entitetske zakone u cilju zaštite bh. imovine, kako se državna imovina ne bi mogla tek tako prodati.
Povukao međunarodne članove Izborne komisije, nakon čega je formirana Centralna izborna komisija BiH sastavljena od domaćih ljudi.
Neumorno je radio na reformi policije, imenovao međunarodne sudije u Sud BiH, odsjek za ratne zločine, kao i članove VSTV-a.
Donosio je i odluke poput tarifa električne energije za industriju, kažnjavao je HDZ SBK zbog opstrukcija u oblasti obrazovanja i odbijanja da spoji "dvije škole pod jednim krovom" tako što im je oduzeo pet posto sredstava namijenjenih toj stranci. Generalno je uvodio finansijske sankcije brojnim strankama.
Naročito je bio posvećen Srebrenici i aktivnostima da se odgovorniza ratne zločine izruče Hagu. Za vrijeme njegovog mandata usvojen je i izvještaj Komisije o Srebrenici u NSRS, koji je nedavno stavljen van snage.
Mnogi iz BiH koji su sarađivali sa Ashdownom naglašavaju da je istinski volio ovu zemlju. Zanimljiv podatak tome ide u prilog, a to je da je kupio i kuću na Jablaničkom jezeru, u koju je dolazio na odmor nakon isteka mandata.
Na funkciji visokog predstavnika naslijedio ga je njemački političar Christian Schwarz-Schilling.
