Izborni zakon
59

Ko će sa strancima na pregovore u Neum i koliko je mudro odbiti poziv Amerike

S. Hambo
Damir Arnaut (NS) i Saša Magazinović (SDP) (Foto: Klix.ba)
Damir Arnaut (NS) i Saša Magazinović (SDP) (Foto: Klix.ba)
Nakon današnjeg sastanka Angeline Eichhorst (EU) i Matthewa Palmera (SAD) s rukovodstvom Parlamenta Bosne i Hercegovine o izmjenama Izbornog zakona pregovori sele u Neum. Međutim, nisu svi raspoloženi za takav scenarij.
Pregovori danas počinju u instituciji i to je ono na što svi pozivaju radi zaštite integriteta cijelog procesa. Upravo je mjesto pregovora do sada često problematizirano, iako bez obzira na mjesto pregovora konačna potvrda mora uslijediti u Parlamentu BiH.

Neum je u konkretnom slučaju izabran kao mjesto koje treba izolovati pregovarače u pokušaju konačnog dogovora za Izborni zakon. Trenutno zakovani stavovi ne ostavljaju mnogo nade da će se dogovor postići, ali međunarodni pregovarači očito smatraju kako je domaćim političarima neophodan mir i kakva-takva distanca od medija.

Strani medijatori u ovom procesu poslali su pozive svim predsjednicima parlamentarnih stranaka, a na pregovorima će definitivno učestvovati HDZ i SDA, a prisustvo su najavili i Narod i pravda, SBB te vjerovatno stranke iz RS-a.

S druge strane postoje stranke koje nisu načisto s ovim formatom. Iz SDP-a se mogu čuti poruke kako ne treba uopšte pregovarati o Izbornom zakonu sve dok Milorad Dodik i vlast u RS-u ne povuku antidržavne zakone i zaključke te se vrate i aktivno učestvuju u državnim institucijama.

Demokratska fronta je jasno poručila da neće prisustvovati pregovorima u Neumu dok se ne riješi situacija s Miloradom Dodikom.

Iz Naše stranke također uslovljavaju pa poručuju da će prisustvovati ukoliko se na stolu nađe i njihov prijedlog rješenja, koji podrazumijeva jednog predsjednika te ukidanje domova naroda, što je u trenutnim okolnostima, bez obzira na kvalitet prijedloga, teško očekivati.

Takva pozicija je za političke stranke izuzetno riskantna. S jedne strane nema mnogo smisla dogovarati reforme i očekivati glas stranaka iz RS-a, dok paralelno vlast tog entiteta donosi zakone i zaključke koji urušavaju državne institucije. Ta šizofrena politička situacija daje za pravo stavovima koji idu u tom pravcu da se problemi ne smiju gurati pod tepih. S druge strane, Sjedinjene Američke Države su već uvele prve sankcije Miloradu Dodiku, a očekuje se i nastavak uz sankcije iz Evropske unije. Iz SAD-a i dalje imamo inicijativu za rješavanje problema i ta država još uvijek vodi procese pa je upitno koliko stranke iz BiH imaju luksuz da Americi kažu ne.