Koliko BiH sarađuje s islamskim svijetom: "Povezivanje bi trebalo da ide u interesu obje strane"
Učesnici na ovoj panel diskusiji su bili profesor i bivši ambasador Emir Hadžikadunić o temi "Diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine sa Saudijskom Arabijom, Malezijom i Turskom: trendovi i prilike", Admir Lisica, doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koji je izlaganje fokusirao o temi "Diplomatski odnosi Republike Azerbejdžan i Bosne i Hercegovine: Može li bolje?", Belmin Herić koji je iz ugla historičara, ali i novinara, ponudio činjenične podatke o temi "Historijat diplomatskih odnosa I. R. Iran i Bosne i Hercegovine: izazovi i perspektive" i Nedžad Ahatović, vojni analitičar, koji je predočio javnosti manje poznate detalje u o temi "Bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i Pakistana u kontekstu novih geostrategijskih kretanja u svijetu".
"Na naučno utemljen način smo pokušali objasniti određene činjenice, tematizirali smo hronologiju diplomatskih veza, govorili smo o tome zbog čega s nekim državama imamo bolji ili lošiji odnos, koliko geopolitičke aktivnosti općenito utječu na vanjskopolitičku poziciju Bosne i Hercegovine, njen odnos s zemljama regiona, i slične teme", kazao je Lisica.
Hadžikadunić naglasio je da Bosna i Hercegovina održava diplomatske odnose sa skoro svim državama s muslimanskom većinom.
"Ja sam danas govorio o tri, četiri kvantitativna parametra. U pitanju je obim političkog dijaloga, dakle broj sastanaka na najvišem i visokom političkom nivou, obim ekonomske, trgovinske, razmjene i turistička razmjena. Ukupan obim trgovinske razmjene Turske, Saudijske Arabije i Malezije je negdje iznad 4,5 posto u odnosu na ukupne investicije koje je Bosna i Hercegovina ostvarila do 2020. godine. Ako govorimo o vanjskotrgovinskoj razmjeni, ove tri države učestvuju sa oko 4 posto trgovinske razmjene u odnosu na ukupnu trgovinsku razmjenu naše zemlje sa ostatkom svijeta. Kada govorimo o političkom dijalogu, naravno s Turskom svake godine imamo tri, četiri, sastanka na visokom ili najvišem nivou, dakle politička komunikacija je redovna. Dijalog s Malezijom i Saudijskom Arabijom nije toliko redovan, izražen, taj dijalog je bio izraženiji u prvih desetak godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Od 2008. godine je u padu", objasnio je Hadžikadunić.
Herić je govorio o historijatu odnosa Irana i BiH naglasivši da su odnosi bili na vrhuncu tokom agresije na BiH kada je Iran bezrezevno pomagao našu zemlju. Dodao je kako je Iran prema BiH vodi prijateljsku politiku i spomenuo činjenicu da je Iran podržao rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
"Iran je u vise navrata izrazio spremnost za povećanje svojih investicija u BiH, posebno u sektorima poput energetike i poljoprivrede. S druge strane, Bosna i Hercegovina bi mogla vidjeti Iran kao potencijalnog partnera u diversifikaciji svojih trgovinskih odnosa. Bosna i Hercegovina i Iran trebaju nastaviti graditi svoju saradnju, temeljeći je na zajedničkoj historiji, interesima ali i vizijama za budućnost", poručio je Herić.
Vojni analitičar Nedžad Ahatović je kazao da je panel bio je važna prilika za aktueliziranje odnosa Bosne i Hercegovine sa islamskim zemljama kroz razmjenu mišljenja.
"Mi nastojimo da uspostavimo što čvršće veze, da vidimo kako nam se može pomoći, prije svega u ekonomskom, socijalnom, i kulturnom smislu. Povezivanje bi trebalo da ide u interesu obje strane. Bosna i Hercegovina mora da ima divergentnu vanjsku politiku, mora da vodi računa o geopolitičkoj poziciji. Bosna i Hercegovina je sastavni dio Evrope, težimo euroatlanskim integracijama, ali to ne treba da nam bude smetnja da razvijamo veze s islamskim svijetom", kazao je Ahatović.
Na ovom događaju su prisustvovali diplomatski predstavnici, članovi akademske zajednice, politički funkcioneri i studenti Univerziteta u Sarajevu.
Zašto se na kraju piste nalazila betonska konstrukcija u koju je udario južnokorejski avion?
