Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika: Nismo brisali parcele arheološkog naselja Butmir
Na 10. sjednici održanoj u aprilu prošle godine Komisija je utvrdila dostavljeni "Izvještaj o arheološkim prethodnim radovima istražnog karaktera – Plan preventivne prospekcije arheološkog potencijala na arheološkom području Butmir" urađen u skladu sa odlukom Komisije o proglašenju ovog područja nacionalnim spomenikom.
"Komisija smatra da je navedeni Plan ponudio konkretne rezultate u svrhu dokazivanja postojanja neolitskog naselja na Butmiru, zbog čega je zatražila da se i za preostali dio zone zaštite provedu istraživanja istom metodom, kako bi se sagledala cjelokupna situacija lokaliteta i definirala zona zaštite. Nakon sprovedene prospekcije arheološkog potencijala na kompletnom prostoru nacionalnog spomenika i dostavljenog izvještaja, i prikupljanja svih stavova zainteresiranih strana, Komisija će pristupiti pripremi konačne izmjene i dopune Odluke uz definiranje kompletne zone zaštite. Po okončanju postupka izmjene i dopune Odluke moguće je pristupiti sistematskom arheološkom istraživanju lokaliteta i uređenju arheološkog parka", kazali su nam iz Komisije dodavši kako nije došlo do nikakvog brisanja parcela.
Odluka o proglašenju butmirskog područja nacionalnim spomenikom donesena je u septembru 2004. godine. Tada se smatralo da je riječ o većoj površini. Ipak, na toj površini su izgrađeni neki objekti i Komisija je naredila uklanjanje tih objekata, osim za Hotel Hills koji će zauzvrat finansirati arheološka iskopavanja i izgradnju nacionalnog parka.
Ovaj projekt je izazvao mnogo polemike, ali se arheolozi nadaju kako će sve biti okončano bez problema, a prostor biti zaštićen od daljnjeg uništavanja.
Detaljna procedura proglašavanja područja nacionalnim spomenikom
<ahref="http://www.kons.gov.ba/Zakonski_okvir/Kriteriji_za_dono%C5%A1enje_odluke/Default.aspx?id=5540&langTag=bs-BA" target="_blank">Procedura za svako kulturno dobro koje se proglasi nacionalnim spomenikom je ista. Komisija prikupi svu raspoloživu dokumentaciju o datom području iz muzeja, biblioteka, zavoda, arhiva i drugih institucija, pregleda teren, prikupi tehničku dokumentaciju i napravi fotodokumentaciju. Tada se izrađuje elaborat koji se prezentuje Komisiji i tada se donosi odluka da li je će taj prostor biti proglašen nacionalnim spomenikom.
Nakon što neko područje bude proglašeno nacionalnim spomenikom, obavještavaju se nadležne institucije i podnositelj peticije. Odluka se objavljuje u Službenom listu BiH i dostavlja se nadležnim sudovima i geodetskim upravama zbog upisa u zemljišne knjige.
"U svakom konkretnom slučaju Komisija utvrđuje mjere zaštite koje imaju za cilj zaštitu fizičkog integriteta dobra koje je proglašeno nacionalnim spomenikom. U principu, u odnosu na nepokretnosti, utvrđenim mjerama zaštite propisuju se ograničenja na prostorne zahvate koji se mogu izvoditi na dobru koje je proglašeno nacionalnim spomenikom – nije dozvoljeno rušenje dobra niti bilo koji drugi radovi osim radova propisanih odlukom. Mjere zaštite, utvrđene odlukom Komisija kao teret se upisuju u zemljišno-knjižni izvadak predmetnog dobra u mjerodavnom sudu. Implementacija odluka Komisije je u nadležnosti entitetskih vlada i njihovih resornih institucija (ministarstva za prostorno uređenje, odnosno građevinarstvo, ministarstva za kulturu i zavodi za zaštitu spomenika / naslijeđa, kao i Odjel za urbanizam, imovinsko pravne odnose i ekonomski razvoj Brčko Distrikta)", kazali su.
Entiteti nemaju novca za ugrožene spomenike
Kako nam je rečeno u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, entitetske vlade su zadužene da osiguraju pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju, rehabilitaciju nacionalnih spomenika i druge mjere potrebne za provedbu odluka Komisije. Međutim, finansijskih sredstava nema dovoljno da bi se brinulo o mnogim kulturnim dobrima koja su porušena i zapuštena.
"Pored toga, za nacionalne spomenike koji se nalaze na 'Listi ugroženih spomenika', Komisija se obraća zahtjevom za finansijsku podršku međunarodnim subjektima, kao i vlastima u BiH na svim nivoima. Aktivnosti na ovim projektima provodi Komisija prema ugovorima sklopljenim sa donatorima, a u skladu sa zakonskim propisima u BiH", kazali su nam.
Kada je u pitanju Tašlihan u Sarajevu, iz Komisije su ponovili kako nikada nije razmatrano ukidanje statusa nacionalnog spomenika ovom području, te da su prihvatili projekat Federalnog ministarstva prostornog uređenja o konzervaciji ovog područja u okviru hotela Europa s prijedlogom da se omogući bolja vizuelna prezentacija Tašlihana uvođenjem više staklenih površina i usklađivanjem materijala i boja. Ranije smo pisali kako se na ovom prostoru planira izgradnja novog objekta, što je izazvalo negodovanje arheologa, historičara i drugih stručnjaka koji smatraju kako se ovaj prostor treba rekonstruisati, a ne odbaciti.
