Komparacija dva ratna konflikta u knjizi "Ratno izvještavanje: Bosna i Hercegovina vs. Sirija"

Knjiga je produkt Ćoralićevog magistarskog rada, a recenzenti su bili profesorica Fahira Fejzić-Čengić i direktor Federalne novinske agencije Faruk Borić.

"Drago mi je da je neko prepoznao trud koji je bio konstantan tri i pol godine. Praćenje stanja u Siriji bilo je na dnevnoj bazi , dok sam dio koji se tiče Bosne i Hercegovine relativno brzo završio, ali sam htio da vidim genezu razvoja sukoba. Suma sumarum cijele knjige je na koji način etičke skupine u BiH posmatraju dešavanja '90-ih godina području BiH i ono što se sada dešava u Siriji. Različit fokus je bio na zločincu i žrtvi, gledamo ko je dobar, a ko loš", izjavio je autor knjige Muamer Ćoralić.

Ističe da su mu mentorica Fejzić-Čengić i recezenti u knjigi pažnju skretali na važnost njegove knjige za ostale novinare u državi, te kako ona može poslužiti kao osnov za dalje izvještavanje o ovoj temi.

"Ova knjiga bi mogla poslužiti kao osnova za izvještavanje o osjetljivim ratnim temama i potrebno je još ovakve literature. Kada sam počeo istraživati ovu temu, uvidio sam koliko malo informacija ima i koliko je u suštini slabo istraženo polje ratnog izvještavanja. Nadam se da će knjiga poslužiti kao podstrek starijim kolegama novinarima“, zaključio je Ćoralić.

Članica komisije u odbrani Ćoralićevog magistarskog rada bila je i profesorica Emina Kečo-Isaković koji je kazala koliko je Ćoralićev naučnoistraživački rad, jedno je od pionirskih istraživanja na ovim prostorima na temu Sirije i Bosne i Hercegovine, posebice u domenu medijskog izvještavanja.

Govoreći o samoj tematici knjige, autor u slučaju Bosne i Hercegovine propituje studije slučaja za koje se mnogi slažu da su među ključnim za spoznaju uloge medija u ratu u BiH. To su prije svega vojno i političko preuzimanje vlasti u Bijeljini i Prijedoru u režiji Srpske demokratske stranke i brojnih paravojnih formacija, zatim slučaj "Autonomne pokrajine zapadne Bosne" iz 1993. godine, s akcentom na ulogu medija u praćenju lika i djela njenog osnivača Fikreta Abdića. Raspravlja se i o poziciji medija nakon osnivanja tzv. Herceg-Bosne, kao i o ulozi sarajevskih, te posebno stranih medija koji su tokom rata izvještavali iz Bosne i Hercegovine.