Komšić: SFOR je brzo reagovao u slučaju "Hrvatske samouprave", a NATO i EUFOR su danas njihovi pravni sljedbenici

Komšić je prvo podsjetio prisutne da je put BiH prema NATO-u započeo 2001. godine, donošenjem odgovarajuće Deklaracije u Parlamentarnoj skupštini, iz čega je nastao Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.

Svoj zvaničan zahtjev za učešćem u MAP-u (Membership Action Plan) dostavili smo još 2009. godine, da bi NAC u 2018. godini pozvao Bosnu i Hercegovinu da učestvuje u MAP-u.

Već naredne 2019. godine sačinili samo i dostavili prvi Godišnji nacionalni program (ANP), koji smo u dogovoru sa saveznicima preimenovali u Program reformi, te su u prethodnom periodu dostavljena četiri Programa reformi, a dostavljanje petog očekuje se veoma brzo.

"Ono što možemo zajednički ocijeniti da svi Programi reformi nakon 2019. godine su, zapravo, iste verzije onog iz 2019. godine, te očekujem, od svake naredne evaluacije NATO-a, da to jasno iskaže i postavi se konkretni zadaci pred Bosnu i Hercegovinu", rekao je.

Komšić navodi da je Bosna i Hercegovina uzela učešće i u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, zatim više misija Ujedinjenih nacija, te najzad niza vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu, gdje je interoperabilnost Oružanih snaga BiH ocijenjena veoma visoko.

"S druge strane, trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini, inicirana prvostepenom presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, jako je složena, te može predstavljati direktnu prijetnju po sigurnost zemlje i cijelog regiona. Imamo pravosudni postupak sa jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije jer se tu ne radi o političkom nego, prije svega, o sigurnosnom problemu", poručio je Komšić.

On naglašava da su unutrašnji dijalog i pregovori o rješenju ovog pitanje nemogući jer "ne postoji politički dogovor ili sporazum koji može ili smije devalvirati odluke pravosudnih organa, jer bi to bio konačni udarac na vladavinu prava u našoj zemlji".

Također ističe kako je "BiH svjesna da je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti uz eventualnu asistenciju EUFOR-a i NATO-a, kao jednakih pravnih slijednika nekadašnjeg SFOR-a, a kako je to već odlučeno u Rezoluciji 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 2004. godine".

"Koristim ovu priliku da vas podsjetim, kako su snage SFOR-a brzo reagovale 2001. godine u slučaju 'Hercegovačka banka' i spriječile tadašnji udar na ustavni poredak koji se dešavao pod nazivom 'Hrvatska samouprava'", poručio je Komšić.

On se zatim osvrće na novac koji BiH izdvaja na odbranu te smatra da je potrebno ukinuti Fiskalni okvir jer ograničava izdvajanje tog novca.

"U kratkom zaključku, želim posebno istaći da Bosna i Hercegovina izdvaja 0.95 posto svog GDP-a za odbranu, što je nedovoljno i što je, nažalost, ograničeno postojanjem Fiskalnog okvira, koji državni budžet ograničava na 500 miliona eura, iako bi on u stvarnosti trebao biti oko 15 milijardi eura. Ako bismo ukinuli postojanje Fiskalnoga okvira, tada bismo imali dovoljno sredstava da ispunimo i svoju obavezu iz NATO kriterija za izdvajanje dva posto GDP-a za odbranu", rekao je.

Također poziva NATO da se fokusira i na političke aspekte NATO puta BiH, a ne samo vojne.

"Zbog svega pobrojanog, pozivam NATO saveznike da se u narednom periodu, koji se tiče učešća Bosne i Hercegovine u MAP-u i njegovih 5 poglavlja, dodatna pažnja posveti ispunjavanju političkih kriterija, posebno onih kojih se tiču vladavine prava i demokratije", kazao je Komšić.

On navodi da se u BiH trenutno vrši udar na vladavinu prava od onih političkih aktera koji, kako kaže, "koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokratiju i demokratske procese u zemlji".

"U Bosni i Hercegovini postoji pozitivno raspoloženje oko 70 posto građana koji žele članstvo u NATO-u, što politički može zakočiti samo jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ili samo tri delegata u zakonodavnom organu vlasti koji se zove Dom naroda. Zato je od suštinske važnosti, da naši saveznici iz NATO-a svoju pažnju, pored vojnih kriterija, usmjere i na političke kriterije, kako bismo otkočili procese, koji Bosnu i Hercegovinu vode ka članstvu u NATO savezu, kao i u zemlju u kojoj postoji vladavina prava i potpuna demokratija", zaključio je Komšić.