Historičari za Kulina Bana kažu da je stvorio bosansku državu u pravom smislu i uveo je u Evropu, a Tvrtko I Kotromanić je taj koji je utvrdio, proširio i učinio Bosnu, sve do pada pod osmansku vladavinu 1463. godine, jednom od napriznatijih država u ovom dijelu Evrope u političkom, ekonomskom i kulturnom pogledu.
Na prijestolje je došao kao petnaestogodišnjak, ali je bez obzira na godine bio izuetno sposoban. Već kao mladić morao je ulagati ogromne napore da sačuva Bosnu od stranih vojski. U tadašnje vrijeme, jedan od najvećih neprijatelja bila Ugarska kraljevina koja je željela da se dokopa bosanskih rudnika. Tvrtko I dugo je uspješno odolijevao ugarskim napadima, pa je Ugarska slala istovremeno po dvije vojske na Bosnu, ali je vojska na čelu sa Tvrtkom I uspjevala da odoli napadima i odbrani Bosnu.
Nakon što je uspješno odolijevao napadima, Tvrtko I je shvatio da i sam mora poći u protivnapad, pa je krenuo u napad prema današnjoj Crnoj Gori i osvojio sve do Kotora. Zatim je krenuo prema Srbiji i osvojio današnji Sandžak kada se proglasio kraljem Srbije. Njegova titula pokazuje osnov po kojem je postavio legitimno pravo na upražnjenu srpsku krunu: kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.
Imamović je podsjetio na njegovu povezanost i sa hrvatskom i sa srpskom dinastijom, podsjetivši da je bosanka vojska zbog svoje snage učestvovala i u Kosovskom boju.
"Kada je sultan Murat napao Srbiju, tadašnji knez Lazar moli kralja Tvrtka da mu pomogne. Tvrtko I je poslao vojsku na čelu sa vojvodom Vlatkom Vukovićem Kosačom koji je učestvovao u toj bici. Treba istaći da je samo bosanska vojska na lijevom krilu odnijela pobjedu na Bajazitovom vojskom", kazao je prof. dr. Imamović.
Poslije bitke na Kosovu Tvrtko, kao pobjednik, pojačava pritisak na Dalmaciju, tako da su mu se 1390. godine pokorili gradovi Split, Trogir, Šibenik i ostrva Brač, Hvar i Korčula. U intitulaciji se nakon toga naziva kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja.
O ekonomskoj moći tadašnje bosanske kraljevine možda najbolje svjedoči zlatnik koji je kovao Tvrtko I, a koji je bio četiri puta veći od zlatnika osmanske imperije. Zlatnik je ima 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama.
Iako danas zvuči gotovo nevjerovatno, tadašnja bosanska država bila je jedna od ekonomski najmoćnijih evropskih zemalja, jer je raspolagala ogromnim rudnim nalazištima zlata, srebra, bakra, olova i željeza.
"U Evropi je u tadašnje vrijeme vladala žeđ za zlatom i srebrom koje se iz Bosne izvozilo u tonama. Dnevno je odlazilo po tristo konja u karavanu sa 100 kila na jednom tovaru po lukama gdje su ih čekali specijalni jedrenjaci koji su srebro vozili na Siciliju, Aleksandriju, Bejrut i Veneciju. Jedan zapis govori da je Tvrtko davao i po 16.000 dukata za jedan prsten što dovoljno govori o njegovom bogatstvu", istakao je Imamović.
Za kraj je prof. dr. Imamović, govoreći o njegovom historijskom značaju rekao da je Tvrtko I Kotromanić naš otac i mati baš kao i Kulin Ban.
"O tome se rijetko priča, ali treba govoriti o tome kakvi smo bili i kakvi možemo biti samo kad bi bili složni", poručio je istaknuti historičar.
