Legalna kupovina rezanog duhana se gasi, a crno tržište "gori": U BiH i dalje dominiraju šverceri
Državne agencije i drugi nadležni organi se zajedničkim snagama bore kako bi se ovaj problem suzbio, a na kraju i u potpunosti riješio, no, na tržištu Bosne i Hercegovine i dalje vlada "rapsodija" švercera, pogotovo kad je riječ o rezanom duhanu.
Više o tome otkrilo je istraživanje globalne istraživačke kompanije IPSOS, sprovedeno u razdoblju od 4. novembra do 27. decembra 2022. godine. Istraživanje je obavljeno na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH, a obuhvata skupinu ljudi starijih od 19 godina.
*Podaci su analizirani na osnovu odgovora ispitanika i fotografija duhanskih proizvoda koje ispitanici trenutno koriste.
Rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duhana
Istraživanje pokazuje kako su u proteklom periodu na tržištu Bosne i Hercegovine zabilježene određene promjene u upotrebi različitih vrsta duhanskih proizvoda, a riječ je o povećanju upotrebe ilegalnog rezanog duhana.
Na tržištu BiH, naime, i dalje je prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim, udio je stabilan. Ono što je zabrinjavajuće jeste rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duhana. Procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.245 tona, što je 25 posto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 40 posto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini.
Većina pušača rezanog duhana, prema istraživanju, koristi ilegalni rezani duhan nepoznatih proizvođača sumnjivog porijekla, koji najčešće kupuju od "provjerenih" dobavljača, na pijacama ili kupujući od uličnih prodavača.
Činjenicu ne mijenja ni to što je i cijena ilegalnih, u odnosu na legalne duhanske proizvode, porasla, a u cijeloj priči su na gubitku tri strane - država koja gubi prihode, legalni proizvođači koji gube tržište, ali i konzumenti cigareta.
Šta se nameće kao realno rješenje?
Prema relevantnim procjenama, Bosna i Hercegovina izgubi čitav jedan budžet zbog neplaćenih akciza na duhan i duhanske proizvode, što je zaista poražavajući podatak. Šverceri ne plaćaju akcize i PDV, što su sredstva od kojih se finansiraju vrlo važne stvari u državi - autoputevi, zdravstvo, školstvo, socijalna pomoć i slično.
Kako bi se spomenuta vrsta nabavke duhanskih proizvoda spriječila, ova tema bi trebala biti u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH.
Rad državnih agencija (prvenstveno SIPA-e, Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije) vidno daju rezultate. Primjerice, u nedavnoj akciji SIPA-e širom gradova u BiH uhapšeno je 11 osoba zbog više krivičnih djela. Rezultati se vide i kada je riječ o suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta cigareta, međutim, kada se radi konkretno o rezanom duhanu potrebno je strateški, na državnom i entitetskim nivoima, pristupiti rješavanju ovog problema.
To podrazumijeva, između ostalog:
-
regulisanje primjene državnog i entitetskih Zakona o duhanu kojim se uređuje: proizvodnja, organizacija proizvodnje, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u listu, te proizvodnja i promet duhanskih proizvoda u BiH,
-
stavljanje akcenta na regulaciju otkupa duhana i praćenje rezultata datih poticaja,
- da politika, ne samo deklerativno, nego i kroz konkretne planove, prepozna ovaj problem.
Borba državnih agencija s crnim tržištem duhana i duhanskih proizvoda
Treću godinu zaredom UIO organizuje kampanju Stop švercu, koja je početkom mjeseca, tačnije 9. aprila, obnovljena.
Riječ je o javnoj kampanji koja je do danas zabilježila veoma dobre rezultate. Funkcioniše tako da svi građani Bosne i Hercegovine koji imaju bilo kakvu informaciju o utaji indirektnih poreza i nezakonitom prometovanju roba, a posebno duhanskih prerađevina, to mogu dojaviti na otvorenu liniju 080 02 06 07.
Brojne aktivnosti, koje je sprovela UIO do sada, rezultirale su značajnom količinom oduzete robe u prethodne tri godine. Vrijednost oduzetog duhana i duhanskih prerađevina, koje su se trebale prodavati na crnom tržištu BiH, premašuje iznos od 10 miliona KM. To je u posljednje tri godine, rezultiralo smanjenjem crnog tržišta cigareta, što potvrđuje i broj izdanih akciznih markica.
U 2022. godini, UIO je izdao za 33 posto više akciznih markica za obilježavanje cigareta, u odnosu na 2021. godinu, što pokazuje da se tržište cigareta u BiH polako stabilizuje. Naravno, ova borba mora se i nastaviti, čak i jačim tempom - poručuje ekonomista Faruk Hadžić.
"Kao dio rješenja, nužno je angažovanje i sinergijsko djelovanje inspekcijskih organa, kako bi se u javnosti još više ukazalo koliko je bitno suzbiti crno tržište. Posljednjih nekoliko godina nije dolazilo do novog rasta poreskog opterećenja na duhan i duhanske proizvode što je za posljedicu imalo da se problem jednim dijelom počeo rješavati. Sada, tako treba i nastaviti", poručio je Hadžić.
Ratko Kovačević, potparol UIO-a, povodom ponovnog pokretanja kampanje "Stop švercu" pozvao je građane da pruže podršku ovom projektu.
"Ovu priliku koristim da pozovem naše građane da nam pomognu, jednostavno iz razloga što su građani ti koji u svom najbližem okruženju vide, i oni su ti kojima bude ponuđeno da kupe proizvode na crno. Tu, prije svega, mislimo na to kad neko ispod tezge izvadi kutiju cigareta koja nije obilježena markicama UIO, tako da želimo da nam dojave što kvalitetniju informaciju, jer ćemo samo tako i mi moći provesti aktivnosti na terenu", rekao je Kovačević.
Borba protiv crnog tržišta cigareta još uvijek je prisutna, no da bi bila uspješna, ona mora biti zajednička. Osim na nadležnima, koji trebaju raditi na maksimalnom smanjivanju ilegalne trgovine, odgovornost je i na građanima, koji ne trebaju zaboraviti da i oni, na svoj način, znatno mogu doprinijeti rješavanju ovog problema.
