"Ukoliko institucije budu spremne, a mnoge će sudjelovati u davanju odgovora jer su pitanja takve vrste da odgovore smisleno, jasno i razumno, postoji mogućnost da dobijemo vrlo malo dopunskih pitanja", kazao je Lovrinović.
Dodao je da, ukoliko ti odgovori ne budu do kraja jasni, smisleni, onda će uslijediti dopunska pitanja.
"Koliko imam informaciju govori se o tome da smo spremni otprilike za šest mjeseci dati te odgovore, iako ima i skeptika da je to u našem slučaju nemoguće. Opet sam govorio o tehničkoj pripremljenosti, da je ona poprilična", naveo je Lovrinović.
Istaknuo je da problem može predstavljati, i njega se možda ponajviše plaši, "taj jedan glas".
"Taj jedan glas koji na određeno pitanje mora postojati. Dakle, ne može o određenom pitanju iz određene oblasti otići više različitih odgovora, a još ako budu nejasni i kao jedan glas, naravno da će izazvati problem" upozorava Lovrinović.
Međutim, dodaje da za takvu vrstu posla i za tu vrstu priprema "koja je možda i najvažnija, imamo dogovoreni koordinacijski mehanizam koji se treba probati, da vidimo može li živjeti".
"Ima način kako se dolazi do jednog glasa. Imamo i tijela koja su predviđena Sporazumom o stablizaciji i pridruživanju. To su različiti podoobori, vijeće za provedbu, odbor za provedbu i na koncu parlamentarni odbor. Imamo određenih problema kad je u pitanju parlamentarni odbor, ali to još računam u prilagođavanje kompletnog mehanizma svih nas koji sudjelujemo u ovim procesima svemu što nas čeka", ističe Lovrinović.
Po njegovim riječima, pojedini problemi na koje se naiđe morat će se rješavati u hodu.
"Prije svega se nadam da će koordinacijski mehanizam, ako je dogovoren, a koliko znam dogovoren je, dobro funkcionirati. Možda ćemo ponekad na nekom pitanju gubiti vrijeme, ali je bolje da izađe odgovor koji je 'jedan glas' i koji će nuditi rješenje i s kojim ćemo moći sudjelovati u narednom procesu", potcrtao je predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije državnog parlamenta.
Dodaje da su u Direkciji za evropske integracije i oni koji će u tehničkom smislu nositi najveći teret, već dobro upućeni šta znače ta pitanja, kako se prema njima treba postupati i kako se za njih treba pripremiti.
"Nakon što BiH odgovori na upitnik, naredni korak je da Evropska komisija razmotri te odgovore, da vide našu spremnost za dobivanje pregovaračnog statusa i otvaranja poglavlja", zaključio je Lovrinović.
Po njegovim riječima, često se pokazalo da treba imati optimizma makar se nekada on nekome činio i neutemeljen.
"Mislim da je dobar i da će on pomoći da se prevladaju ona teška pitanja koja stoje pred nama", poručio je Lovrinović.
Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn će 9. decembra predati predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću upitnik s više od 3.000 pitanja.
Upitnik Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo je analitički instrument politike proširenja EU koji Evropska komisija koristi da bi ocijenila spremnost države koja je podnijela zahtjev za članstvo da stekne status kandidata i otvori pregovore o pristupanju s EU, o čemu najzad odlučuje Vijeće EU i Evropsko vijeće.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
