Matthew Field za Klix.ba: Najveća smetnja napretku BiH su oni koji prijete otcjepljenjem
S njim smo razgovarali i o sve zaoštrenijoj migrantskoj krizi u BiH pokušajima političkih blokada provođenja lokalnih izbora, te o sve izraženijim problemima u pravosuđu.
Ovih dana aktuelna politička tema su dokumenti koje je član Predsjedništva BIH Milorad Dodik uputio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću o antidejtonskom ponašanju visokog predstavnika. Jučer je na tu temu u Beogradu održan sastanak. Zapravo riječ je o zaključcima NSRS od 12. novembra 2019. i 17. februara ove godine koje su bili predmet kritika i međunarodne zajednice, ambasadora Kvinte, PIC-a itd. Koji je vaš komentar na ovaj posljednji čin Dodika?
Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje snažno posvećeno suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i svi prijatelji ove zemlje. Vjerujem da je Ured visokog predstavnika tokom svog postojanja djelovao ispravno, zakonito i u skladu sa najboljim interesima BiH. Dejtonski sporazum predstavlja temelj na kome je izgrađeno 25 godina mira i napretka, a najveća prijetnja tom miru su oni koji prijete jednostranim odcjepljenjem ili koji pokušavaju unazaditi taj napredak.
Kada se bude mijenjao Ustav ove zemlje, kao što je to bio slučaj sa svakom zemljom koja se pridružuje EU, to se mora desiti na osnovu konsenzusa i dobrobiti za sve građane, a ne u svrhu političkih interesa ili nastojanja da ova zemlja ide unazad.
Kako gledate na veoma zaoštrenu migrantsku krizu u Krajini? Zbog stalnih incidenata, tamnošnja policija odlučila je da vraća autobuse s migrantima na punktovima u USK. Kako riješiti ovaj problem, ne samo u Krajini nego i u BiH?
BiH se, kao i mnoge zemlje, suočava sa brojnim izazovima vezanim za kretanje migranata kroz ovaj region. Veći dio tog tereta je nepravično raspodijeljen, posebno u pogledu građana USK. Ali, ne postoje individualna ili lokalna rješenja, tako da početna tačka treba biti koordinirani odgovor sa državnog nivoa, posebno Vijeća ministara, jer BiH kao država ima jasne zakonske odgovornosti.
Država, također, je ta koja najbolje može koordinirati značajnu finansijsku i drugu pomoć koja dolazi u BiH. Puno je bolje adekvatno smjestiti migrante i obezbijediti im zdravstvenu skrb nego ih ostaviti na ulicama, posebno sada, kada se bliži zima. Ali, to je teret koji se treba podijeliti na cijelu zemlju. Brojni su primjeri suosjećanja i podrške koju je pokazala većina građana BiH migrantima, posebno u i oko Bihaća, čime su dali primjer koji bi oni na vlasti trebali više pratiti.
U novembru i decembru održat će se lokalni izbori. Pojedine političke partije i dalje osporavaju sastav CIK-a. Stranke s hrvatskim predznakom osporavaju i termin održavanja izbora u Mostaru. Treći su pak pesimistični da će izbori biti demokratski, pribojavaju se opet izbornih krađa. Kako vi na sve ovo gledate?
Izbori su jako važni u bilo kojoj demokratskoj zemlji. Oni su mehanizam putem koga građani biraju svoje predstavnike, a lokalni izbori imaju direktan uticaj na živote ljudi u naredne četiti godine. Zato mi je veoma drago što će stanovnici Mostara imati priliku da izraze svoj stav, nakon 12 dugih godina. Zato je ključno da se ta prilika iskoristi i da građani glasaju.
Ako ste zadovoljni sa svojim životom, glasajte, ako niste, glasajte. Ideja da glasanje nije bitno je namjerna taktika onih koji žele da povećaju svoju kontrolu nad rezultatima. Reforme su potrebne, i CIK, kao instituciju, treba snažnije podržati, obezbijediti finansiranje i zaštititi je. Parlamenti mogu puno toga uraditi da poboljšaju proces. I zbog toga je glasanje tako važno.
Kakvo je stanje u bh. pravosuđu? Međunarodna zajednica se u proteklom periodu dosta kritički očitovala kada je riječ o djelovanju predsjednika VSTV i kao i poteza VSTV-a u cjelini kada je riječ, primjerice, o nesaradnji sa parlamentarnom komisijom itd. Mediji u posljednje vrijeme pišu i o nekim koruptivnim radnjama u vezi sa glavnom državnom tužiteljicom. Molim za vaš komentar?
Trenutna situacija sa vladavinom prava u BiH je jako frustrirajuća, uključujući i za one u sklopu pravosudnog sistema koji žele promjene. Povjerenje javnosti u pravosuđe je na niskom nivou. Da bi se ponovo izgradilo, potrebne su hrabre i jasne odluke. Ujedinjeno Kraljevstvo je aktivan partner koji radi kako sa institucijama, tako i sa građanima.
EU je jasno naveo naredne korake za ovo područje, a koji će zemlju pokrenuti naprijed i dovesti do rezultata koje građani žele da vide. To uključuje reform VSTV-a, snažnije mjere protiv konflikta interesa i bolju saradnju između agencija za provedbu zakona i tužilaca. Ali, krajnji pokazatelj, jedini koji će građane zaista uvjeriti da idemo u pravom pravcu, su optužbe u visoko-profilnim slučajevima, krivična gonjenja i presude.
Kako se BiH nosi sa pandemijom koronavirusa? Preciznije, kako se bh. zdravstvo nosi s tim. Dosta je kritika, posebno u Kantonu Sarajevo, na rad zdravstva. Vaše viđenje situacije?
Pandemija korinavirusa je globalni izazov i izvor velike pojedinačne zabrinutosti. Vidim i osjećam to, zajedno sa mojom porodicom, ovdje u Sarajevu. Brojevi su zabrinjavajuće visoki. Izazovi, posebno za zdravstveni sistem, su veliki. Ali, zahvaljujući posvećenosti zdravstvenih radnika, i dodatnoj opremi kao što su ventilator i zaštitna oprema, sistem se uspjeva održati. Ali, svi mi imamo svoju ulogu, da smanjimo širenje i zaštitimo ranjive, posebno tako što ćemo se pridržavati mjera i uputa. Nosite masku, držite distancu. Perite ruke. Pridržavajte se pravila. Ovo sve su stvari koje mi možemo uraditi, da zaštitimo sebe i druge.
Beograd umjesto na 15, stao na 16 minuta: Tih 60 sekundi su posvetili ubijenom djetetu u Zagrebu
