BiH
67

Ministar Hadžić za Klix.ba: Jadransko-jonska autocesta će se graditi kroz BiH i to je odlično

Piše: E. Gorinjac
Foto: Pixsell
Foto: Pixsell
Jadransko-jonska autocesta će se graditi preko Bosne i Hercegovine i to je apsolutno pozitivna stvar za nas, kazao je za Klix.ba državni ministar prometa i komunikacija Damir Hadžić.

"Dobili smo usmenu ponudu na održanom sastanku premijera u regiji, a predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda me izvijestio u vezi s tim da će trasa Jadransko-jonske autoceste ići preko BiH. Dakle, trasa bi išla reonom istočne Hercegovine, od Crne Gore prema Trebinju, čvoriste bi se nalazilo u Počitelju i nakon Počitelja se vraća ponovo kroz ovaj dio jugozapadne Hercegovine, preko Počitelja, Ljubuškog, Čitluka i naravno do Bijače", kazao je Hadžić.

On je ocijenio kako je ovo jedna od najvažnijih stvari koje će nam se dogoditi u oblasti cestovne infrastrukture.

"Ono što je više nego važno istaći u ovom trenutku je to da je suština Jadransko-jonske ceste ta da će ogroman broj vozila ići putem Koridora 5c, tako da ovo više nije koridor koji je napravljen samo za BiH i ljude iz BiH, nego on znači spajanje kompletnog prostora od Albanije, preko Kosova, Crne Gore, pa evo i BiH ka centralnoj Evropi", naveo je ministar.

Hadžić dodaje da je jako zadovoljan kako su bh. vlasti i Ministarstvo na čijem je čelu realizirali definiranu platformu u ovom smislu te da su se napori isplatili.

"Mnogo se šuškalo u vezi sa gradnjom Pelješkog mosta, neumskog zaleđa i slično, a mi smo konačno u poziciji da kažemo kako je BiH dobila jedan veliki infrastrukturni projekat. Bez obzira na sve špekulacije koje su se pojavile, moram reći da smo mi spremni u ovaj projekat ući odmah što se nas tiče", kaže Hadžić.

Osim pripreme dokumentacije, BiH je spremna i na realizaciju projekta uz pomoć evropskih fondava.

"Mislim da je EU direktno zainteresirana za realizaciju panevropskih koridora i siguran sam da će iz evropskih fondova biti podpomognuta integracija ovog prostora putem cestovne infrastrukture, a posebno kada je riječ o povezivanju još uvijek nemoderniziranog prostora i BiH, i Crne Gore i Albanije, pa sve do Grčke", kaže ministar.

Dodao je kako je kompletno Vijeće ministara imalo jedinstven stav u vezi s trasom Jadransko-jonske ceste koja bi išla kroz BiH i da se radi o strateškom interesu države, a ne nečijoj samovolji.

BiH je potpuno opredijeljena realizaciji ovog projekta, a ministar kaže kako ne vjeruje da bi bilo ko "pametan u ovoj ili drugoj zemlji doveo u pitanje realizaciju projekta". U proteklim danima iz Hrvatske su se mogla čuti oprečna mišljenja u vezi s ovim projektom. Tamošnji ministar prometa i premijer te zemlje su imali oprečna mišljenja, međutim ministar Hadžić kaže da nas to ne treba pretjerano zanimati.

"Nećemo tražiti dlaku u jajetu, logično je da u Hrvatskoj ima opozicije i protivnika koji će se suprotstaviti realizaciji ovoga projekta, važno je da najodgovorniji ljudi imaju jedinstven stav. Ali, nećemo se mi zamatrati Hrvatskom previše. Ovo je povezivanje Albanije, BiH i Crne Gore. Ovaj projekat je prije svega vitalno važan za te tri zemlje. U ovom trenutku nema nikoga ko bi mogao ozbiljno ugrožavati realizaciju tako važnog projekta", kazao je ministar Haždić u razgovoru za naš portal.

Realizacija ovog projekta za BiH bi značila veoma mnogo, prije svega otvaranje novih radnih mjesta i jačanje privrede. Na koncu, ono što je najbitnije, trasa kroz BiH bi značila bolju cestovnu povezanost sa ostatkom Evrope.

Izgradnja bi inače trebala početi 2020. godine. Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak A1 ceste. Gradnja Jadransko-jonske autoceste bila je jedna od glavnih tema sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu prije dva dana.

Premijeri će se na konferenciji o zapadnom Balkanu pod patronatom njemačke kancelarke Angele Merkel ponovo sastati u Berlinu, gdje bi trebali izaći s prijedlogom stvaranja posebnog fonda iz kojeg bi se do 2020. godine finansirala izrada projektne dokumentacije za dijelove Jadransko-jonske autoceste u BiH, Crnoj Gori i Albaniji.