Ministrica Hota-Muminovic: Izrađen prirucnik za realizaciju nastave u okolnostima pandemije
S timu vezi imenovala šest ekspertnih grupa koje su ponudile odgovore na ključna pitanja vezana za realizaciju nove nastavne godine.
Ovo je naglašeno na današnjoj press konferencije na kojoj su predstavljeni rezultati provedenog istraživanja pod nazivom "Psihofizičko zdravlje učenika i nastavnika u doba pandemije", kao i do sada provedene aktivnosti na pripremi za početak nove školske godine.
"Priručnik školama, nastavnicima, ali i učenicima te njihovim roditeljima, pokušava olakšati povratak u školu, a bavi se i ključnim izazovima nastavnog procesa. Priručnikom se navedeni akteri upućuju na nekoliko bitnih segmenata realizacije odgojno-obrazovnog procesa. On, na temelju provedenog empirijskog istraživanja, nudi savjete o tome kako zaštititi psihofizičko zdravlje učenika, nastavnika, ali i drugih sudionika nastavnog procesa. Zatim, kako pomoći školama da mobiliziraju svu postojeću računarsku opremu i eventualno nabave novu. Također spominje i druge resurse koji su potrebni da bi nova nastavna godina protekla bolje u odnosu na prethodne”, kazala je ministrica.
Dodala je i da je jedan dio Priručnika posvećen inkluzivnom obrazovanju u kojem detaljno usmjerava na način realizacije ovog oblika nastave, kao i pitanja obrazovanja i odgoja učenika sa teškoćama.
"U dijelu posvećenom redukciji nastavnih planova i programa kao i nastavnih sadržaja, nastavnicima se daju jasne upute kako, u slučaju pandemije, učenicima skratiti, prilagoditi i sublimirati nastavne sadržaje. Priručnik se bavi i postojećim tehnikama i načinima ocjenjivanja. Nastavnike ohrabruje da koriste nove tehnike ocjenjivanja, posebno one koje se odnose na nastavni proces podučavanja na daljinu. Ukoliko nastavu ne bude bilo moguće realizirati u učionici, Priručnik predviđa novi oblik održavanja nastave, koji u svakom slučaju predviđa da se nastava realizira iz učionice", obrazložila je dalje Hota – Muminović.
Kazala je i kako Priručnik daje i tumačenje postojećih zakonskih i podzakonskih okvira, čime se školama omogućava adekvatno tumačenje istih, posebno u periodu izrade Godišnjeg programa rada, kao i za planiranje svih školskih aktivnosti.
Naglasila je i kako je Ministarstvo putem Ekspertne radne grupe za zaštitu psihofizičkog zdravlja učenika i nastavnika provelo istraživanje kako bi se utvrdio nivo stresa kod djece predškolskog uzrasta, učenika osnovnih i srednjih škola i prosvjetnih radnika, način suočavanja sa istim i eventualne posljedice na psihofizičko zdravlje.
"Na temelju dobijenih rezultata pripremljene su preporuke odgojno-obrazovnim ustanovama za unapređenje i zaštitu psihofizičkog zdravlja djece/učenika i prosvjetnih radnika u Kantonu Sarajevo. Važno je istaći da Ministarstvo prvi put na temelju rezultata i preporuka provedenog istraživanja donosi mjere u cilju opće dobrobiti učenika i nastavnika. Briga za psihofizičko zdravlje djece/učenika, njihovu dobrobit, blagostanje i sigurnost moraju biti temelj za donošenje svih odluka koje se tiču odgojno-obrazovnog procesa”.
Pored izazova savladavanje digitalne tehnologije, redovnog izvršavanja velikog broja radnih obaveza, nedostatka bliskog kontakta s učenicima, uz brigu o sebi i svojoj porodici, nastavnici su bili izvor emocionalne podrške učenicima, ali i njihovim roditeljima.
"U isto vrijeme, izloženi su brojnim brigama, neizvjesnosti i strahovima, jednako kao i ostatak populacije. Pružanje potrebne podrške učenicima zavisi od nastavnika koji se i sami suočavaju sa stresnim događajima izazvanim nejasnom i iznenadnom promjenom života, ali nastavnici su značajno efikasniji ako se prepoznaju njihove potrebe za zdravljem, sigurnosti i općoj dobrobiti. Nastavnik o kojem se brine je u stanju brinuti se i pružiti podršku učenicima", navela je ministrica.
Istakla je i kako je pandemija izazvana koronavirusom nažalost uticala na sve oblasti ljudskog djelovanja, pa tako i na obrazovanje, pri čemu škole trebaju biti koliko je god moguće više otvorene za vrijeme pandemije i sigurne u smislu higijensko-epidemioloških mjera.
“Škole su mjesta socijalne interakcije, a pandemija je upravo ograničila socijalnu dimenziju učenja koja ne može u potpunosti biti nadoknađena nastavom u online okruženju. Najbolji rezultati prilikom oporavka obrazovnog sistema nakon pandemije mogu se postići kad su svi akteri odgojno-obrazovnog rada podjednako uključeni i zajednički rade na procesu oporavka. U cilju što kvalitetnije pripreme povrataka učenika u škole u novoj školskoj godini, a na temelju preporuka iz provedenog istraživanja Ministarstvo je pripremilo panel diskusije namijenjene nastavnicima, stručnim suradnicima, direktorima osnovnih i srednjih škola i odgovornim odgajateljima koje će se realizirati u drugoj polovini avgusta“, istakla Hota – Muminović.
Naglasila je i kako je u svrhu učinkovitog oporavka u obrazovnom sektoru u doba i nakon pandemije potrebno osigurati podršku učenicima prilikom učenja, nadoknadu propuštenih sadržaja i razvoja, ali i u zadovoljenje njihovih emocionalnih i socijalnih potreba.
“Vrijeme koje je pred nama zahtijeva fleksibilnost, brzo donošenje važnih odluka i brigu za blagostanje i dobrobit učenika, nastavnika, odgajatelja i svih zaposlenika odgojno-obrazovnih ustanova”, zaključila je ministrica.
