Mostarci traže od gradskih vlasti da zaštite Bunske kanale od izgradnje malih hidroelktrana
Tim povodom danas su se okupili na Bunskim kanali kako bi ukazali na značaj ovog područja koje je Rješenjem iz 1970.godine proglašeni zaštićenim dijelom prirode u Zavodu za zaštitu Spomenika Prirode FBiH i predstavljaju dragulj Bosne i Hercegovine.
Predsjednik udruge Majski cvijet Oliver Arapović je naglasio kako borba mještana traje godinama i da uprkos brojnim dosadašnjim pravnim borama investitor od gradnje ne odustaje i da bez uključivanja gradske vlasti strahuju za ishod dugogodišnje borbe.
"Tražimo od gradske vlasti da se ovaj problem riješi i da se iz Prostornog plana izbrišu male hidoelktrane na Bunskim kanalima i da se području varati prvobitni značaj, a to jeste da je zaštićeno područje. Jedino tako ovaj problem možemo trajno riješiti", kazao je Arapović.
Podsjeća da su svim nivoima vlasti kroz dosadašnju borbu protiv izgradnje malih hidroelektrana dostavili dokumentaciju kojom je dokazuju da su Bunski kanali zaštićeni spomenik prirode i to da se lokalna zajednica ne slaže sa gradnjom i da ne žele takve projekte.
Ako investitori budu insistirali i dalje poručuje da će mještani poduzeti sve i gradnju zastaviti.
Pozvao je sve nivoe vlasti da ovaj problem shvate ozbiljno i spriječe negativne posljedice.
Šef Odsjeka za biologiju na Nastavničkom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" Sanel Riđanović naglašava da je ovo područje 70-tih godina stavljeno pod zaštitu i da je tim činom stavljeno na znanje da tu ne može biti gradnja malih hidroelektrana.
"Studije su pokazale da ovdje obitava više od 20 endemskih vrsta od kojih su neke kritično ugrožene. Ovo je prirodni fenomen koji se stvarao milion godina, s jedne strane sedrena obala s druge strane granit. Ako dođe do uništenja ovog ekosistema, to će biti trajno i nepovratno i nikad se neće moći vratiti u prvobitno stanje", upozorio je Riđanović.
