Muhamed Sacirbey: Sankcije političarima u BiH su pozitivne, ali je potrebno više konkretne akcije
Na početku našeg razgovora Sacirbey poručuje kako su sankcije protiv određenih političara u BiH pozitivne.
"Sankcije protiv nekih političara u BiH, zapravo lidera RS-a, su pozitivne, ali više su potrebne pozitivne akcije prema BiH cjelovito, nego samo kazne. Gdje je god BiH bila prisutna poslije rata, od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, do Savjeta Evrope, pa mirovnih misija u drugim dijelovima svijeta, dokazala se svojim doprinosom. Kada su te institucije pod napadom, kao Haški tribunal, EU, NATO, BiH je bila dio rješenja kao partner, a ne samo kao pacijent. Postoji američki izraz - 'Ljekar ozdravi sebe', pa tako možemo reći 'euroatlantska porodica će ozdraviti sebe uključivanjem BiH u svoje procese'", istakao je Sacirbey.
Proteklih mjeseci u političkim krugovima često se spominjala mogućnost Dayton 2. Sacirbey smatra da je i Dayton 1 bio samo improvizacija te da je BiH potrebna što hitnija normalizacija političke i ekonomske situacije u BiH.
Dug put do normalizacije
"Dayton 2 je samo još jedna mogućnost, ali to će samo odgoditi ono što je najviše potrebno za BiH - normalizacija političke i ekonomske situacije u skladu s euroatlantskim procesima i institucijama. Prvi Dayton je bio improvizacija, jer to je bila možda jedina mogućnost da se spriječi dalji rat i polako ubijanje države, kao i građana BiH. Ali već u to vrijeme bar većina nas je bila svjesna da taj proces mora ići prema euroatlantskim integracijama, ako će voditi prema stalnom miru i normalizaciji. Dvadesettri godine nakon rata je mnogo duže nego što se očekivalo da će trajati prijelazni period prema normalizaciji. Ako je Dayton 2 samo još jedan način da se odgodi normalizacija, onda to samo hrani ambicije onih koji traže i daljnje ratne ciljeve od prije 25 godina. Kroz euroatlantsku integraciju BiH se ne bi samo prikazala kao pacijent, nego kao država koja je spremna da sama sebi pomogne", poručuje Sacirbey.
Izvještaj američkog senatora Rogera Wickera o tome da su sankcije pojedinim bh. političarima zbog korupcije dobrodošle podgrijao je dodatno priču o aktivnijem američkom angažmanu u našoj zemlji.
Sacirbey smatra da sve ono što pogađa i SAD i Evropu ne zaobilazi ni BiH.
"Ona bolest koju sada vidimo od fašista iz Zapadne Evrope do Mađarske, Rusije i Sirije pa do SAD-a, ona još uvijek muči i BiH. Činjenica da je još uvijek živ taj fašizam u BiH, pokazuje koliko je još ta bolest prisutna kroz cijelu euroatlantsku familiju, a 'liberalna demokratija je pod napadom sila iz unutrašnjosti, pa i izvan tih zemalja koje su se prije smatrale slobodnim zajednicama. Često spominjem da smo u BiH branili ne samo našu državu i građane, nego i te vrijednosti. Nismo pobijedili, ali nismo ni izgubili, ali nikada nismo primili priznanje koje smo tu zaslužili. Mi smo se borili da preživimo, ali isto tako to je bio prvi rat moderne ere protiv onoga što sada muči cijeli demokratski svijet", kazao je Sacirbey.
Naš sagovornik je izuzetno optimističan kada je riječ o poziciji naše zemlje u euroatlantskim institucijama.
Nerealno očekivati pomoć SAD-a
"Neki će se pitati kako BiH može biti primljena u euroatlantske institucije u ovakom stanju? Samo treba postaviti kontrapitanje, kako onda Belgija ili Kipar mogu. Na kraju, kako BiH prođe u tom procesu, tako će proći i cijela euroatlantska familija. BiH može biti dio "oporavka tih institucija" i adekvatan primjer", poručio je Sacirbey.
Kada je riječ o ruskom utjecaju u BiH, Sacirbey smatra da je taj utjecaj prisutan čak i u SAD-u te ističe da Donald Trump nikada ne bi pobijedio da nije bilo intervencije Vladimira Putina.
"Amerika je isto pod udarom Rusije. Trump je primio manje glasova na predsjedničkim izborima od Hillary Clinton, a sigurno ne bi pobijedio bez Putinove intervencije. Zato, čekati Ameriku u ovim okolnostima da pomogne BiH, nije baš realno. Amerika je samo pacijent, barem je podijeljena između onih kao što su senator Roger Wickern ili Joe Biden ili oni koji još uvijek vjeruju u McCainovu politiku. S druge strane tu su oni kao što je predsjednik Trump, koji je svjesno povezan s određenim ruskim krugovima, iza kojih stoji Putin. Takva politika i takav utjecaj sada vode svijet prema novim podjelama po vjeri, naciji, rasi, a rat vide kao instrument njihove moći. Vidjeli smo kako je Trump reagovao na Putinov "napad" na Crnu Goru, a ne znam da se od samog Trumpa može išta bolje očekivati prema BiH", zaključio je Sacirbey.
Saša Magazinović završio na crnoj listi Azerbejdžana, zabranjen mu ulazak u zemlju
Kako su se Melania i Donald Trump upoznali: Te noći bio je s drugom ženom, ona ga je ipak pozvala
