Na snagu stupa prilagođeni SSP između BiH i EU: Poljoprivrednici u strahu, država optimistična
Iako suštinski prilagođen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju znači bolju poziciju naše zemlje kada je riječ o izvozu poljoprivrednih proizvoda, naročito jer to znači povećanje izvoznih kvota za mnoge proizvode, domaći poljoprivrednici su zabrinuti.
Zabrinuti su jer smatraju da neće moći izdržati konkurenciju iz Evropske unije, jer će na osnovu istog sporazuma poljoprivrednici iz EU u našu zemlju moći uvoziti određenu robu bez plaćanja carine.
Domaći proizvođači imaju i brigu više, jer za razliku od poljoprivrednika iz zemalja EU ne dobijaju poticaje koliko bi trebali, a naročito je upitno kako će bez adekvatne podrške države podnijeti ogromnu konkurenciju iz EU.
Tokom 2016. godine poljoprivrednicima u FBiH isplaćeno je 13,5 miliona KM poticaja, a iz resornog ministarstva poručuju da će nastojati olakšati proizvođačima koliko je to moguće.
U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da će se primjena adaptiranog SSP-a različito odraziti na određene grane proizvodnje. Tvrde da će nekim proizvođačima odgovarati, a drugima ne. Na udaru konkurencije iz EU bit će mesna i mliječna industrija.
Ipak, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović poručuje da će koristi imati proizvođači vina, ribe i šećera.
Njemačka je ranije obećala pomoć zbog štete u poljoprivredi koja će biti posljedica SSP-a, ipak naglasili su da se to neće odnositi na finansijsku već tehničku i logističku pomoć.
Procjene iz RS-a su da će direktne štete od primjene adaptiranog SSP-a biti veće od 220 miliona maraka.
Očekuje se da će pravi efekti prilagođenog SSP-a biti vidljivi tek polovinom 2017. godine, kada će biti urađena i prva analiza. Do tada domaćim poljoprivrednicima preostaju rad i borba za tržište, ali i borba za bolje i kvalitetnije poticaje.
