Nenad Nešić sam za sebe treba tražiti provjeru OSA-e za pristup tajnim podacima

Dio osnovnog upitnika su i kontakti sa stranim obavještajnim službama, članstvo ili saradnja sa organizacijama koje zagovaraju terorizam ili druge protuustavne načine promjene ustavnog poretka BiH.

Posebni upitnik bavi se finansijskim obavezama te osobinama, sklonostima i okolnostima iz života kojie mogu biti motiv za ucjenjivanje ili pritisak na osobu koja je predmet provjere.

Dodatni upitnik traži da se navedu imena tri osobe koje mogu potvrditi navode iz upitnika.

OSA, odnosno u ovome slučaju i Nešić kao osoba nadležna za izdavanje dozvola, nisu dužni predočavati podatke o nelegalnoj saradnji osobe koja je predmet provjere sa stranim obavještajnim i sigurnosnim službama.

Sigurnosne smetnje su:

• navođenje lažnih podataka u upitnicima za provjeru,

• pravosnažne presude od najmanje tri mjeseca zatvorske kazne,
• vođenje postupka zbog krivičnih djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje tri mjeseca,
• ratni zločini,
• dokazano postojanje sigurnosne smetnje koje sumnjaju u lojalnosti državi,
• neovlašten kontakt sa pripadnicima organiziranih kriminalnih grupa.

Tajnim se smatra podatak čij bi otkrivanje neovlaštenoj osobi, sredstvima informiranja, organizacijama, institucijama ili drugim državama mogao ugroziti integritet BiH.

Ovo je naročito vezano za oblast javne sigurnosti, odbrane, vanjskih poslova i interesa, ali i obavještajnih interesa države.

Podaci koji ne mogu biti tajni su oni kojima se tajnost utvrđuje kako bi se prikrilo izvršenje krivičnih djela, prekoračenja ili zloupotrebe ovlaštenja.

Svi zvaničnici koji imaju pristup tajnim podacima dužni su ih zauvijek držati tajnim i nakon prestanka mandata.

Tajno podaci označeni su sa vrlo tajno (oni čije bi otkrivanje nanijelo državi BiH nepopravljivu štetu), tajno ( podaci koji nanose izuzetnu štetu za sigurnosne i ekonomske interese države), povjerljivo i interno (otkrivanje bi moglo štetiti djelovanju državnih institucija).

Lica koja rade i prijavljuju se za rad na radno mjesto na kojem se proizvode tajni podaci, u organima koji se bave obavještajnim ili pitanjima iz oblasti odbrane i sigurnosti, bit će predmet osnovnog sigurnosnog provjeravanja u skladu sa postupkom za izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima stepena povjerljivo.

Takve provjere se za osobe koje konkuriraju na dužnost u institucijama obavljaju prije prijema u radni odnos.

Osnovnu sigurnosnu provjeru za osoblje ministarstva sigurnosti BiH, INTERPOL i upravne institucije nadležne za obavljanje policijskih poslova u BiH obavlja SIPA.

Ministar sigurnosti BiH izdaje dozvolu za pristup tajnim podacima licima koja trebaju pristup, a proširena sigurnosna provjera sa sigurnosnim istraživanjem obavlja se za izdavanje dozvole za pristup podacima stepena vrlo tajno.

Takvu provjeru trebao bi proći Nenad Nešić, koji u principu za to sam treba podnijeti zahtjev Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.

Osim što nije jasno kako će državni ministar dobiti sigurnosnu dozvolu za pristup strogo povjerljivim podacima, problematičan je i njegov kolega iz ministarstva odbrane koji također dodjeljuje dozvole za pristup tajnim podacima u svom resoru.

Ukoliko primijenimo kriterij iz navedenih sigurnosnih smetnji, jasno je da SDP-ov ministar odbrane BiH Zukan Helez ne bi mogao dobiti pristup tajnim podacima, budući da ga je Općinski sud u Bugojnu sredinom prošle godine pravosnažno osudio na pola godine zatvora uslovno zbog davanja lažnog iskaza.

U slučaju Nenada Nešića posebno je zanimljiv isključiv uslov za dobijanje sigurnosnih dozvola, a koji se tiče lojalnosti državi i njenim interesima budući da je ranije sa svojim koalicionim partnerom iz SNSD-a Miloradom Dodikom, najavio kako u budućnosti namjerava raditi na jačanju institucija RS-a te služiti entitetskim interesima.