On je rekao da je ministarstvo dozvolilo da u ranijem periodu postoji sve vrste škola u svim lokalnim zajednicama bez obzira na njihovu razvijenost i mogućnosti tih zajednica da ulažu sredstva u kvalitet samih objekata i opreme.
"Uz sve to imamo i smanjivanja djece u RS, te se dešava da neke lokalne zajednice bukvalno kradu učenike od drugih lokalnih zajednica", kazao je Malešević.
U 2016. godini osnovnu školu u Republici Srpskoj završit će 10.966 učenika. Ipak, ministarstvo je dobilo zahtjev od srednjih škola za 11.772 učenika, što je za 806 učenika više nego što je planirano.
"Mi smo školama sugerisali da planiraju na bazi onog broja učenika koji završava osnovnu školu", napomenuo je ministar Malešević i dodao da su ovi zahtjevi vezani za takozvano otimanje učenika.
Neka zanimanja će se "precrtati"
Vlada RS je ove godine odlučila da se poveća broj upisa učenika u treći stepen, jer privreda zahtjeva da se poveća broj učenika zanatskih struka koje nedostaju.
"Roditelji ne žele da njihova djeca završavaju određene zanate koji bi dali mogućnost njihovoj djeci da se zaposle. Niko neće u obućare, krojače, zavarivače, keramičare i slična zanimanja", napominje Malešević.
On je rekao da je resorno ministarstvo od Komisije za kreiranje upisne politike dobilo mnogo korisnih primjedbi i sugestija koje se odnose na donošenje pravilnika koji će definisati upisni prag u srednje škole.
"U tom slučaju neće nam se dešavati da učenici koji otpadaju iz upisa u nekim zanimanjima u stručnim školama, dolaze na nepopunjena mjesta škola poput Gimnazije za koje je zainteresovanost učenika u zadnje vrijeme opala", kazao je Melešević
Ministarstvo prosvjete i obrazovanja radi na izmjenama zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, tako da će ovi pravilnici biti primjenjivi tek sljedećeg upisnog roka kada budu završene zakonske regulative.
U planu je i da se upis na određena zanimanja, kojeg je previše na tržištu rada zaustavi, dok se broj koji se nalazi na Birou za nezaposlene ne smanji na razumnu mjeru.
"U nekim lokalnim zajednicama određeni broj zanimanja će se morati precrtati. Lokalne vlasti nisu mogle odlučili koja bi ta zanimanja bila pa su odluku prepustiti Ministarstvu prosvjete i obrazovanja", rekao je ministar.
Uvođenje novih zanata
Sastanku je prisustvovala i Kristina Mrđa, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Banja Luka.
Ona je rekla da su članovi Aktive dali prijedlog da se postavi granica koji je to najniži broj bodova da bi se neki učenik mogao upisati u četvrti stepen.
"Oni koji ne budu zadovoljavali dovoljan broj bodova bit će upisivani u treći stepen srednjeg obrazovanja", rekla je Kristina Mrđa i dodala da će se uvažiti prijedlog tehničkih škola da se uvedu određena zanatska zanimanja kao što su: časovničar, optičar i zlatar.
Kristina je govorila i o prekvalifikaciji radnika.
"Zakon o obrazovanju odraslih koji je stupio 2010. godine pokazao se kao neodrživ. Mi iz Aktive koji se bavimo Nacrtom zakona o srednjoj školi pokušat ćemo da ponudimo u skupštinsku proceduru koji bi riješio brojne probleme i nedostatke starog zakona. Na taj način bi ogroman broj nezaposlenih putem prekvalifikacije došli do zaposlenja i time bi se smanjivao broj neupotrebljivog kadra", rekla je Kristina Mrđa.
Da je obrazovane u ovom entitetu problematično zaključio je i Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
"Privreda generalno ima problem sa svim zanatskim zanimanjima, jer đaci i njihovi roditelji nisu zainteresovani za taj dio školovanja. Imamo previše kadra sa završenim četverogodišnjim obrazovanjem koji ne mogu naći svoje mjesto i bilo bi bolje da se poboljša kvalitet trogodišnjeg obrazovanja kako bi se djeca spremila za rad u privredi", rekao je Trvić i dodao da je Unija udruženja poslodavaca tražila od resornog ministarstva da uvede smanjenje teoretskih predmeta u korist praktične nastave jer je to praksa i u zemljama Evropske unije.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
