Nove političke bitke i stari mit: Izvlačenje radikalizacije Bošnjaka iz šešira
U takvim konstrukcijama uglavnom nastradaju Bošnjaci u političkom smislu, koje se pokušava lomiti u borbama za brojne političke ciljeve. Nakon što je njemački Deutsche Welle prije nekoliko dana objavio tekst pod naslovom "Vraća li se islamistička radikalizacija na Zapadni Balkan?", to je ekspresno pokušao iskoristiti Milorad Dodik.
Проблем БиХ никада није била Република Српска, него радикалне структуре са сумњивом ратном биографијом које представљају Бошњаке. У свакој другој земљи припадници структура које су биле повезане са муџахединима никако и никада не би смјели сједити у институцијама, али такви сједе…
— Милорад Додик (@MiloradDodik) July 22, 2024
Prethodno je srbijanski režim sve pokušao povezati i sa usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, odnosno pričom kako će njeno usvajanje proizvesti radikalizam. Inače, napad na izraelsku ambasadu je izveo muškarac koji je rođen u Srbiji i koji je sa pravoslavlja konvertirao na islam.
Tekst Deutsche Wellea je iskoristio i Milorad Dodik, koji je svoju antidržavnu politiku, nepoštivanje zakona i podrivanje institucija pokušao sakriti iza optužbi bošnjačkih političara da gaje radikalizam. Tako Dodik tvrdi da je u današnjim strukturama bh. institucija mnogo onih koje su bile povezane sa mudžahedinima te se čudi kako je to moguće.
Inače, svaka osoba koja je imenovana na neku od političkih ili rukovodećih funkcija je ranije morala biti provjerena od nekoliko službi, a u tim službama aktivno participiraju i Srbi i Hrvati, pa ostaje nejasno kako su to "sumnjive osobe" prošle sve te provjere.
Tu Dodik ubacuje politički momenat i Bošnjake optužuje da ne žele rješavanje pitanja odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Inače Dodik blokira popunjavanje Ustavnog suda BiH te na političkom niovu partnere ucjenjuje na različite načine izbacivanjem stranih sudaca.
Potom partnere iz Trojke optužuje da lažu da RS opstruira usvajanje odluka koje su uslov za dobijanje Plana rasta. Dakle, Dodik prvo optuži neosnovano, Bošnjake za radikalizam pa im prigovori da su oni ti koji blokiraju procese, kako bi izvršio pritisak na njih, a u isto vrijeme sebe prikazao kao zagovornika EU puta.
Priča o radikalizaciji Bošnjaka nije nova. Bila je aktuelna i prije nekoliko godina kada je bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović forsirala priču o desetinama hiljada osoba koje su se vratile sa ratišta u Siriji te kako su one prijetnja regionalnoj sigurnosti.
Nikada nisu otkrivene te desetine hiljada potencijalnih terorista, a BiH je institucionalno sarađivala sa svim zapadnim partnerima u procesu deportacije i sudskog procesa za sve one koji su bili na stranim ratištima.
I nesumnjivo je da svaku prijetnju radikalizmom, bilo koje vrste nadležne institucije trebaju provjeriti, no u konkretnom slučaju na sceni je još jedan val političke zloupotrebe i oživljavanje starog mita o radikalnom islamu koji je prijetnja.
Sve to se dešava u vrlo kratkom periodu nakon što je ustanovljen Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nakon što je usvojena rezolucija UN-a koja osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, veličanje ratnih zločinaca i još mnogo toga. U takvom ambijentu politički narativ iz Srbije je preusmjeren ka nekim drugim temama, paralelno kada ta država još uvijek štiti odbjegle osumnjičene i optužene za ratne zločine i odbija prihvatiti da je u Srebrenici počinjen genocid, uprkos sudskim presudama.
U konačnici, pravosuđe se treba pozabaviti svakim z akoga postoje indicije bilo kakvog radikalizma, islamskog ili bilo kojeg drugog, ali dokazanog. Kao što se aktivinije treba pozabaviti i brojnim funkcionerima u BiH za koje postoje prijave i sumnja da su učestvovali u prikrivanju ratnih zločinaca pa i u prikrivanju samih masovnih grobnica.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
