U istraživanju je učestvovalo 1.750 mjesnih zajednica, 82 općine, 104 lokalne nevladine organizacije (članice Unije) i 170 volontera.
Samo u 2017. godini iz BiH je iselilo 35.000 ljudi. Koliko je to zabrinjavajući podatak najbolje ilustrira činjenica da je npr. Banja Luka prema posljednjem popisu stanovništva imala 150 hiljada ljudi, što znači da smo za nepunih pet godina izgubili stanovništvo drugog najvećeg grada u BiH.
Na području Bosanskog Broda, Brčko Distrikta, Dervente, Doboja, Gradačca, Modriče, Odžaka, Orašja, Srebrenika, Bosanskog Šamca, Pelagićeva, Vukosavlja i Domaljevca-Šamca samo u toku 2017. godine otišlo je više od 10.000 ljudi.
Iz Federacije BiH iselilo se ukupno 68.068 ljudi, od toga broja najviše iz Unsko-sanskog kantona 18.110, na drugom mjestu je Tuzlanski kanton iz kojeg je otišlo 8.252 osoba, a na trećem Hercegovačko-neretvanski koji je napustilo 7.277 građana. Iz Zeničko-dobojskog kantona otišlo je 4.578 ljudi, Posavskog kantona 5.901, Srednjobosanskog 5.903, iz Kantona Sarajevo 6.855, Kantona 10 7.000, Bosansko-podrinjskog 623 i Zapadno-hercegovačkog 3.569.
Manji bh. enitet napustilo je 68.278 ljudi, a najviše iz bijeljinske regije -20.615, na drugom mjestu po broju odlazaka je dobojska regija iz koje je otišlo 17.480 ljudi, a na trećem banjalučka s 12.516 iseljenih građana. Iz prijedorske regije otišlo je 5.075 osoba, sarajevsko-romanijske regije 9.926 i trebinjske regije 2.665.
Najatraktivnije zemlje među građanima BiH su Njemačka, Austrija, Švedska, Švicarska, Norveška, SAD, Holandija i Australija.
"Trend iseljavanja se nastavlja, a želja za boljim sutra ne poznaje naciju. Hrvatske porodice odlaze u zemlje EU jer za to imaju mogućnost s hrvatskim pasošem. Bošnjaci, mahom povratnici, u bescijenje prodaju svoju imovinu i sele se u Evropu, uglavnom kod ili preko rodbine u Njemačku, Austriju, Sloveniju, Švedsku i druge zemlje. Dugi redovi za dobijanje viza u mnogim ambasadama ne sprečavaju ni Srbe, koji su se integrisali u mjestima raseljenja, a prije rata živjeli u drugom entitetu, da se masovno sele u Njemačku i Austriju, ali i Srbiju", ističu iz Udruženja.
Ekonomska kriza, bespravnost, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava i politička situacija u našoj zemlji samo su neki od razloga zbog kojih mnogobrojne kompletne porodice, posebno mladi, napuštaju svoju domovinu zauvijek.
Unija za održivi povratak i integracije u narednom periodu će se fokusirati na kampanju prema institucijama vlasti za izradu strategije za zaustavljanje bh. građana, a od Predsjedništva BiH će tražiti da obiđu Posavinu i obavijeste građane šta realno mogu očekivati od njih.
